Vučić izgubio izbore, a sada se trese i njegova medijska mreža: Pljušte ostavke i smjene

Prvu sedmicu nakon izbora u Srbiji prate brojne tenzije, a jedno od ključnih pitanja je i budući odnos medija na kojima je nosilac poražene izborne liste i donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gradio svoju dugogodišnju vlast.

Studentski pokret zatražio je ove sedmice ubrzanu tranziciju vlasti i ostavke čelnika policije, obavještajnih službi, pravosuđa i provladinih medija, kao i hitan spisak zatečenog stanja te sprečavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i preduzećima. Vučić je ove zahtjeve nazvao "revolucionarnim terorom".

Promjene počele u javnim servisima

Prve promjene postale su vidljive na javnim servisima. Uslijedio je val ostavki i smjena u upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS), uz izvinjenja gledaocima "za sve što je izostavljeno u prethodnom periodu".

"Ovo su prvi koraci ka, nadamo se, ozdravljenju RTS-a... Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje", poručio je novi urednički kolegij Informativnog programa RTS-a u saopćenju pročitanom u glavnom večernjem dnevniku u četvrtak.

Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva RTV-a, a uslijedila je i ostavka direktorice RTS-a. Smijenjene su i urednica Informativnog programa te pojedini urednici unutar redakcija na čiji su rad i političku pristrasnost u korist Vučića i SNS-a godinama ukazivali predstavnici civilnog društva, opozicija i studentski pokret.

Tokom gotovo dvogodišnjih protesta studentski pokret gotovo da nije bio objektivno zastupljen u programima RTS-a, RTV-a, ali ni brojnih provladinih kablovskih televizija i televizija s nacionalnom frekvencijom.

U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić, dok je Željko Mitrović, vlasnik komercijalne televizije Pink, koja ima medijsku mrežu i u regionu, najavio otkaze za oko hiljadu zaposlenih.

Hoće li se raspasti Vučićeva medijska mreža?

Upravo su mediji bili jedan od temelja Vučićeve vlasti, a nakon pobjede Studentske liste ispred redakcija Informera i Pinka okupile su se grupe nezadovoljnih građana. Program televizije Informer, koja otvoreno propagandistički podržava Vučića i SNS, nakratko je prekinut nakon što je masa upala u studio.

Studentska lista promptno je osudila upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma, istovremeno tražeći odgovornost za javno izgovorenu riječ, višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa, uključujući i krivičnu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i protivnicima.

Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za sedmičnik Radar otvorila je pitanje šta će se dogoditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada televizije prestanu podsticati njegovu centralnu ulogu u javnom životu.

"Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedno izvinjenje ne mijenja sistem, a izborni poraz ne briše vlasničke, finansijske i političke veze koje su duže od decenije određivale programe velikog broja medija", konstatira Martinoli.

Pitanje je i hoće li vlasnici i urednici tih medija i dalje ostati odani čovjeku koji više nema sigurnost institucionalne moći ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, predstavljajući se kao profesionalno nezavisni, odnosno nastaviti djelovati kao medijska mreža sada najvećeg opozicionog bloka.

Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju televizija Informer i istoimeni tabloid, koji ga, nakon otvorene i navijačke podrške tokom kampanje, i dalje nazivaju "predsjednikom", ali i "liderom opozicije".

Ističući da su Vučiću i nakon poraza mediji itekako potrebni kako bi "ostao prisutan, zadržao pristalice, ponudio svoju verziju događaja i sačuvao prostor za politički povratak", Martinoli smatra da mu za to "nije neophodno da kontroliše sve televizije" te da je "dovoljno da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno uzima u obzir".

Ana Martinoli ukazuje na to da je sada važnije pitanje koliko će medija i dalje prihvatati Vučićevu procjenu "šta zaslužuje pažnju građana, a šta bi trebalo biti u funkciji javnog interesa". Odnos nove vlasti prema takvom naslijeđu, kao i reakcije unutar redakcija, "reći će mnogo toga o Srbiji nakon izbora".