Vladimir Putin koristi taktike Ratka Mladića: 'Htio je potopiti 20.000 ljudi'

Kada su 28. janaura 1993. godine srpski zločinci minirali branu Peruća počinili su najveći genocid u pokušaju na tlu Europe poslije 2. svjetskog rata.

Miniranjem brane Nova Kakhovka kod donedavno okupiranog ukrajinskog grada Hersona Rusi su se u rušenju dokazali sposobnijima od Srba. Ostaje vidjeti koje će sve posljedice donijeti rušenje Nove Kakhovke.

Za sada se ne govori o broju mrtvih. Stižu tek izjave kako miniranje brane "pokazuje brutalnost ruskog rata", kako je miniranje "histerična reakcija" ruskih snaga ili da je riječ o "Najvećoj tehnološkoj katastrofi u Europi u više decenija".

Podatak da se poslije miniranja nivo vode nizvodno podigao za više od 11 metara ne sluti na dobro kada se radi o ljudskim žrtvama. Svako ko se zatekao na putu vodnog vala doživio je tsunami s posve izvjesnim smrtonosnim posljedicama.

Kakve će posljedice biti dugoročno, jesu li Rusi svjesni da će morati napustiti tlo Ukrajine, uključujući i poluotok Krim, pa uništavaju ukrajinsku infrastrukturu, koja obuhvaća i opskrbu pitkom vodom Krima i gravitirajućeg mu područja, tek će se vidjeti.

Prva namjerna rušenja brana na umjetno izgrađenim akumulacijama zabilježena su tokom 2. svjetskog rata. Hitlerov ratni stroj koristio je sve što mu je bilo na raspolaganju za uništavanje ljudi koje je držao neprijateljima ili nižom rasom. Saveznici su nastojali po svaku cijenu zaustaviti Hitlera pribjegavajući i najdrastičnijim potezima.

Tako je polovicom maja 1943. godine britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo izvelo zračne napade na tri brane u dolini Ruhra i selima doline Eder. U toj akciji uništene su dvije hidroelektrane, a brana Sorpe je tek lakše oštećena.

Napad je, međutim, uzrokovao poplave od kojih je smrtno stradalo 1.600 osoba. Vjerovalo se da se takvo ratno ludilo više nikada neće ponoviti.

Cijeli svijet i posebno Hrvate kao žrtve velikosrpske agresije, naročito narod u dolini rijeke Cetine od brane Peruća nizvodno, demantirao je osuđeni srpski ratni zločinac Ratko Mladić.

Nakon što je pod krinkom JNA, čiju je uniformu još nosio, 17. septembra 1991. godine okupirao branu Peruća i istoimenu hidroelektranu, Mladić je 26. septembra u Hrvacama na pregovorima s hrvatskom stranom u kameru snimatelja Petra Malbaše izjavio da je brana minirana zaprijetivši da će aktivirati eksploziv.

Vjerovalo se da je to tek suluda prijetnja sve dok u augustu 1992. godine kraljevski marinac Mark Nickolas Gray iz sastava UNPROFOR-a nije s još jednim kolegom ušao u kontrolnu galeriju brane i uvjerio se da je u galeriji odložen eksploziv.

Nakon što su mu predstavnici HE "Peruća" uspjeli predočiti o kakvoj bi se opasnosti radilo pri maksilarnom vodostaju akumulacije, Gray je u kolovozu 1992. godine nasuprot protivljenju Srba spustio preljevnu ustavu u donji položaj i onesposobio sustav za njeno podizanje.

Preko otvorene preljevne ustave iz jezera je u rijeku Cetinu isteklo stotinjak miliona kubika akumulirane vode pa je vodostaj jezera snižen za gotovo pet metara, piše Slobodna Dalmacija.