Vjosa Osmani, nova predsjednica Kosova: Dijalog je put prema naprijed

Nova predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, najavila je kao svoje prioritetne zadatke borbu protiv koronavirusa, korupcije i nezaposlenosti u zemlji. Dijalog sa Srbijom za nju trenutno nije toliko važan.

Već u utorak (6.4.), prvog dana na funkciji, novoizabrana predsjednica Kosova, 38-godišnja advokatica Vjosa Osmani je imala pun kalendar s terminima – mada do nedjelje čak nije bilo jasno hoće li ona biti stvarno izabrana i hoće li se time okončati politička kriza koja je tinjala mjesecima, piše list Süddeutsche Zeitung.

Vjosa Osmani je još u tinejdžerskim danima važila za mladu zvijezdu turbulentne kosovske politike, da bi kasnije velika očekivanja potvrdila kao briljantna studentica, doktorandica na Univerziteta u Pittsburghu u SAD-u i kao profesorica prava u Prištini.

Ona je, piše njemački list, vjerojatno najuspješnija političarka u zemlji. Dok je još radila na doktorskoj tezi, bila je šefica ureda i pravna savjetnica tadašnjeg predsjednika Fatmira Sejdiua i pomagala je u izradi kosovskog ustava. 2009. godine uspješno je zastupala Kosovo pred Međunarodnim sudom u Haagu. Sud je 2010. presudio da proglašenje nezavisnost Kosova od Srbije 17. februara 2008. ne predstavlja kršenje međunarodnog prava ili rezolucija UN-a. Osmani je udata za kosovskog diplomata Prindona Sadriua, par ima dvije kćeri.

Kao političarka, Osmani je bila toliko popularna u parlamentu da ju je njena tadašnja stranka LDK nominirala kao moguću premijerku na parlamentarnim izborima 2019. godine. Tada je Osmani tijesno izgubila od Albina Kurtija, šefa ljevo-nacionalističke stranke Vetevendosje ("Samoodređenje"). No, u februaru 2020. je postala predsjednica Parlamenta i kao takva preuzela funkciju privremene predsjednice nakon što je u novembru Hashim Thaçi dao ostavku na dužnost.jer je u Haagu optužen za ratne zločine.

Na parlamentarnim izborima u februaru ove godine se Osmani kandidirala s vlastitim pokretom u koaliciji s Kurtijem na listi njegove reformske stranke. S više od 300 000 glasova postigla je najbolji pojedinačni rezultat u istoriji Kosova.

Kurtijeva stranka, zajedno s nekim drugim poslanicima, ima većinu od ukupno 120 parlamentaraca. Trećina novih zastupnika su žene. Na Kosovu, kojim dominiraju muškarci, to je jednako novo kao i šest ministrica u Kurtijevom 15-članom kabinetu.

Sedmicama nije bilo jasno hoće li Osmani biti izabrana za predsjednicu. Opozicija se protivila tome da Kurtijeva stranka, uz funkciju premijera te predsjednika parlamenta, preuzme i treću ključnu funkciju u državi – dosada neviđena koncentracija moći jedne političke snage u kratkoj istoriji Kosova. Prvi pokušaj prošle subote, kada se parlament sastao s ciljem izbora predsjednika, nije bio uspješan jer je nekoliko opozicionih stranaka bojkotiralo sjednicu, piše Deutsche Welle.

Međutim dan kasnije, u nedjelju, su, osim nekih zastupnika iz njene bivše stranke, LDK, i zastupnici kosovskih manjina glasali za Vjosu Osmani. Iako su vodeći opozicioni političari bojkotirali polaganje zakletve, izborom Osmanijeve ipak je okončana politička kriza: nije izabran predsjednik, parlament bi morao biti raspušten, a 1,9 miliona Kosovara bi moralo ponovo izaći na izbore, naglašava se u tekstu Süddeutsche Zeitunga.

Od pobjedničkog dvojca Kurti/Osmani se sada puno očekuje: hitna nabavka cjepiva protiv korone, borba protiv vrlo raširene korupcije i na kraju osiguranje ulaganja u gospodarstvo i radna mjesta kako bi se zaustavilo masovno iseljavanje mladih, dobrim dijelom i u Njemačku.

S druge strane, Europa je prvenstveno zainteresirano za pomirenje Kosova sa Srbijom.

"Dijalog je put prema naprijed", rekla je Osmani u svom prvom govoru kao predsjednica – ali je odmah i dodala: "Dijalog bi trebao biti pravedan i na ravnoj nozi. Mir se može postići samo ako se Srbija ispriča za ratne zločine počinjene na Kosovu. "

No trenutno je malo vjerojatno da će do toga doći. Srbija na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem nerado se bavi tamnim stranama svoje prošlosti. U govoru u martu na godišnjicu početka NATO bombardiranja Srbije 1999. godine, Vučić je spominjao srpske žrtve, ali je ignorirao srpske zločine. A priznavanje Kosova kao nezavisne države je ponovo isključio kao opciju, naglašava autor teksta objavljenog u njemačkom listu Süddeutsche Zeitung.