Uoči godišnjice agresije na Ukrajinu: Da li će Balkan doživjeti Deja vu?
Uskoro će se zabilježiti godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu, iako pamtimo datum početka agresije tog 24. februara 2022. godine, često zaboravimo da je 28. augusta 2008 godine Rusija izvršila invaziju na Gruziju, kao i mnoge.
Dok je ruska invazija na Ukrajinu u jeku, mnogi su se sada zapitali da li će se uskoro zabilježiti i novi datum ruske invazije na Moldaviju i kako će se ruska invazija nastaviti svoje imperijalne ambicije.
S obzirom na ruski iznenadni napad na aerodrom u Prištini 12. juna 1999. godine, još jedno pitanje koji su mnogi postavili jeste 'da li će Putin opet pokušati destabilizirati Balkan, da li građani Balkanu mogu očekivati isti scenario kao Ukrajina za nekoliko godina?'
Provjerite spisak: U ovim sarajevskim ulicama danas mogući prekidi u vodosnabdijevanju
Njemački mediji nakon sporazuma u Berlinu: Zapad ponovo vodi balkansku politiku
Rusija ne skriva imeprijalne ambicije na Balkanu
Prije svega, podsjetimo da su ambicije uspostavljanja vlasti Rusije na Balkanu dovele do niza rusko-turskih ratova od 17. do 19. stoljeća. U tom trenutku Moskva nije uspjela u svom cilju, a pod ruskim utjecajem, tada, osatao je samo Beograd, dok su se Bugarska, Grčka i Rumunija povukle. Nakon ovog događaja uslijedili su balksanski ratovi, a bili su propraćeni Prvim svjetskim ratom.
Da li je aktuelna situacija Deja vu?
Guardian: U BiH nacionalističke tenzije prijete da rasture zemlju, desničari primaju rusku pomoć
Srbija je, opet, jedini saveznik Moskve na Balkanu, a eksplozivna područja na Balkanu su sjever Kosova i Republika Srpska, manji entitet u Bosni i Hercegovini koji jednom mjerom ovisi o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Pored toga je i Sjeverna Makedonija i Crna Gora koje pokušavaju raskinuti veze sa Beogradom.
Nije tajna da bi Srbija bez ruskih biznisa i plina bila na rubu finansijskog kolapsa a sličan scenario bi se u tom slučaju mogao očekivati i u Republici Srpskoj, kao i na sjeveru Kosova.
Hoće li Rusija blokirati produženje mandata EUFOR-a i šta će to značiti za BiH?
Kada govorimo o ambicijama Rusije na Balkanu, ne smijemo zaboraviti pokušaj državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori, u kojem su sudjelovale ruske službe, kao ni milione dolara koji se preko Beograda i Moskve slijevaju u ministarstvo privede Republike Srpske.
Situacija u Sjevernoj Makedoniji
Slična je situacija i u Sjevernoj Makedoniji. Moskva finansira protivustavnu Ljevicu, dok je bivši premijer Zoran Zaev 2018. godine otvoreno optužio ruskog oligarha, Ivana Savvidisa, da je platio protivladine proteste koje je vodio VMRO-DPMNE.
Trenutno, jedan uslov za početak pregovora za punopravo članstvo Makedonije u Evropsku uniju su promjene Ustava. Međutim, premijer Kovačevski nema potrebnu većinu, a izgleda ni želju za promjenama, te se javlja sve veća mogućnost prijevremenih izbora.
Nakon svih dešavanja u Makedoniji, sve je izglednije da će na mogućim prijevremenim izborima pobijediti VMRO-DPMNE.
Prije nego VMRO-DPMNE dođe na snagu, moramo podsjetiti da se ova stranka otvoreno izjasnila protiv sporazuma s Grčkom i Ugovora o dobrim komšijskim odnosima sa Bugarskom što je uslov za pristupanje Makedonije Evropskoj uniji.
Pored toga, ista stranka je organizovala skupove podrške vandalizmu protiv kulturnih klubova nacionalnih manjina u Sjevernoj Makedoniji.
Ne smijemo zaboraviti ni da je bivši lider VMRO-DPMNE pobjegao iz zemlje, te da još uvijek koristi svaku moguću priliku da stavi veto na odluke EU, uključujući i odluci o pružanju pomoći Ukrajini.
Da li će građani Balkana nakon svih tenzija doživjeti opet Deja vu ostaje da se vidi, prenosi Cronica.hr.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.