Srbija: Najmanja plaća 183, a najveća 1294 eura

Zakon o primanjima u javnom sektoru predviđa da najmanja plaća bude 22.000 dinara (183 eura), a najveća 155.000 dinara (1294 eura), a zaposleni će biti podijeljeni u 60 platnih razreda i koeficijenta - u rasponu od jedan do sedam i po.

Kako prenosi beogradska štampa, svi koji zaradu dobijaju iz republičke kase, od čistačice do predsjednika Republike, biće raspoređeni u 60 platnih razreda i isto toliko koeficijenata.

To su glavne tačke radne verzije dugo očekivanog Zakona o plaćama, koji će od ponedeljka biti na javnoj raspravi, a plan je da u parlament stigne do kraja godine.

Prema planu, zakon treba da stupi na snagu 1. januara 2016. godine, dok će član osam, koji predviđa da osnovica za obračun plata u lokalnim samoupravama i pokrajinama ne smije biti veća od one koja je na republičkom nivou, početi sa primenom usvajanjem budžeta za 2017. godinu, objavile su Večernje novosti.

Zakon treba da uredi plaće za oko pola miliona zaposlenih u 11.000 budžetskih institucija - državnoj upravi, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, prosveti, kulturi i sportu.

Za rad noću od 22 sata do šest časova ujutru zaposlenom se dodaje 26 posto na vrijednost radnog sata, a za rad na praznik plaća se 110 posto vrijednosti radnog sata. Na svaki sat prekovremenog rada dobijaće se 1,5 sati slobodnog vremena koji se sabiraju i mogu se iskoristiti u naredna tri meseca.

Također, za prekovremeni rad moguća je isplata povećane cijene radnog sata 26 posto, a zaposleni čiji posao zahtijeva pripravnost i mogućnost angažiranja u svakom trenutku dobijaće 10 posto na postojeću vrijednost radnog sata.

Neraspoređeni zaposleni imaće pravo na 65 odsto od trenutne plate. Osnovica za obračun će biti 22.000 dinara, koliki je sada minimalac u državi.

Kako je navedeno, trenutna osnovica je oko 17.000 dinara (1419 eura), a zakonski najveći koeficijent iznosi devet, ali su lokalne samouprave, agencije, NBS posebnim aktima podigli koeficijente i plaće su im znatno veće nego kolegama, koje rade isti posao u drugim službama, prenosi Tanjug.

Zbog toga postoje velike neujednačenosti, jer u preglomaznom sistemu postoji 2.200 radnih mjesta, 70 različitih osnova za naknadu, više od 10 osnovica, oko 900 koeficijenata i veliki broj zakona na osnovu kojih se računaju plaće.

Najveće rezanje u dodacima na plaće osjetiće policija. Naprimjer, zaposleni u policiji su ukoliko rade na dan praznika dobijali 121 poto na predviđenu dnevnicu, a ostali 110 procenata, koliko će prema novom zakonu važiti za sve.

Također, za prekovremeni rad dobijali su 128,5 posto na radni sat, a sada će to biti 126 procenata. Poslije usvajanja zakona će se ići na na izradu metodologija na osnovu kojih će zaposleni biti svrstani u platne razrede. Gledaće se složenost poslova, kompetentnost, odgovornost, autonomija u radu, poslovna komunikacija, stručna sprema.

Zatim će biti doneta još četiri zakona - o primanjima zaposlenih u javnim službama, funkcionera u lokalnim samoupravama i državnim organima i tada će se tačno znati ko će, u rasponu od jedan do sedam i po, imati koliki koeficijent. Suština je u tome da se za isti posao ma gdje radili dobija ista plaća.

Na primer, svi vozači će biti u istoj kategoriji, ali će onaj koji vozi u Hitnoj pomoći ili vozila pod pratnjom (premijera, ministra policije) dobijati nešto više novca od, na primer, vozača u opštini. Tako razlika u plaći neće prelaziti oko 5.000 dinara (41 eura).

Naprimjer, ekonomista u Ministarstvu finansija ima duplo manju platu nego kolega iz Narodne banke Srbije. Također, vozači i sekretarice u državnim agencijama imaju duplo veća primanja nego kolege iz drugih institucija.