Sramotne izjave: Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici

"Izrael nikada nije prihvatio da se zločin u Srebrenici nazove genocidom."

Skandalozna je ovo izjava Jahela Vilana, izraelskog ambasadora u Srbiji, koji je očigledno zaboravio na nedavni tekst profesora sa Cornella i Columbia univerziteta i jednog od vodećih svjetskih akademskih autoriteta za Holokaust, profesora Menachema Rosensafta, koji je, pišući za Times of Israel, otvoreno pozvao na podršku Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici

"Ne kažem da je Holokaust jedini genocid, bilo je još genocida širom svijeta. Ali, kada Srebrenicu nazovete genocidom, po mom mišljenju to umanjuje važnost tog termina koji bi, smatram, trebalo da se koristi samo za genocide. Eto i Izrael je pozvan u Hag zbog navodnog genocida u Gazi. Za mene, Srebrenica ne bi trebalo da se naziva genocidom“, rekao je Vilan u intervjuu za srbijansku ispostavu jednog ruskog medija.

Nastavio je on tako, u tonu izbezumljenih lidera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bosanskohercehovačkog entiteta RS Milorada Dodika, da kudi nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici pa Ujedinjene nacije, pa kako su oni zemlja koja je najviše propatila od UN-a, pa kako Srebrenicu treba izostaviti iz politike...

A, kako izraelski ambasador u ovom intervjuu spominje Efraima Zuroffa, koji je zauzeo stranu protiv svjetskog priznavanja genocida u Srebrenici, neka nam dozvoli da ga podsjetimo na gore spomenuti tekst profesora Rosensafta.

"Činjenice opovrgavaju Zurofovu tvrdnju. Niz sudskih i žalbenih vijeća Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji su svi temeljito 'upoznati' u bolnim detaljima sa užasima koji su se dogodili u Srebrenici, konstantno su presuđivali da su ubistva u Srebrenici predstavljala genocid", naveo je Rosensaft.

Zuroff i drugi koji negiraju genocid u Srebrenici, dodaje Rosensaft, su jednostavno u krivu sugerirajući da je genocid nekako apstraktan pojam podložan intelektualnoj ili filozofskoj sofistici. U stvari, ističe Rosensaft, to je pravni termin čvrsto utemeljen u međunarodnom pravu. Kako je definiran u Konvenciji o genocidu iz 1948. godine, kao i u statutu ICTY-a, genocid je bilo koje od niza djela "počinjenih s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva." Ta djela uključuju "ubijanje članova grupe" i "nanošenje ozbiljnih tjelesnih ili psihičkih povreda članovima grupe."

"Uvijek moramo zauzeti stranu. Neutralnost pomaže ugnjetavaču, nikada žrtvi. Šutnja ohrabruje mučitelja, nikada mučenog. Ponekad moramo intervenirati. Kada su ljudski životi ugroženi, kada je ljudsko dostojanstvo u opasnosti, nacionalne granice i osjetljivosti postaju nebitne.

Gdje god su muškarci ili žene progonjeni zbog svoje rase, religije ili političkih uvjerenja, to mjesto mora—u tom trenutku—postati centar svemira", rekao je Elie Wiesel u svom govoru pri prijemu Nobelove nagrade za mir.

Slične poruke je ponovio u vrijeme rata u BiH, kao prvi glas koji je zločine u BiH nazvao genocidom. Njegov put danas prati većina javnosti u jevrejskim zajednicama širom svijeta.