Slovenci ne čekaju - počeli dodatno ojačavati najugroženije objekte u slučaju zemljotresa

Poslije potresa u Turskoj, pažnja je u regionu i dalje usmjerena na kvalitet gradnje, prije svega solitera i javnih objekata.

Ipak, u nekim zemljama se nije čekalo na tragična upozorenja. Slovenija, koja se nalazi na trusnom području, četiri godine prije potresa na granici Sirije i Turske i dvije godine prije bližeg, zagrebačkog, počela je dodatno da ojačava najugroženije objekte.

Na Uskrs, prije 130 godina, Ljubljanu je pogodio snažan zemljotres. Pretpostavlja se da je jačina bila 8 do 9 stepeni Merkalijeve skale. Svaka deseta zgrada bila je nepovratno oštećena. Potresi u 130 kilometara dalekom Zagrebu, zatim nešto daljoj Baniji, kao i oni koji se često događaju u Italiji, Slovence drže opreznim.

"Od 2009. godine pa do sada smo obnovili više od 30 vrtića i škola, i iskoristili više stotina miliona eura u tu svrhu. Ali, moram biti precizan i naglasiti da u tu sumu ulaze i troškovi dodatniih renoviranja, ne samo protiv potresne", kaže Robert Kus iz Odjeljenja za hitne situacije grada Ljubljana.

Ipak, grad ne učestvuje u renoviranju privatnih stambenih objekata kao što su zgrade. Pokušava da dobije novac od Evropske komisije, po istom prinicpu na koji su dobijena za energetsku efikasnost.

"To nam primjer Turske govori sada, da je obnova nakon potresa značajno skuplja nego što bi bila preventiva", kaže Kus.

Stanari ne žele da čekaju. Direktor firme koja ima 25 upravnika zgrada u Ljubljani kaže da je interesovanje u onima koje su kritične stoprocentno.

"Garancija je da zgrada se ne sruši i da ostane cijela. Ako je zemljotres velik, kao što je bio sada u Turskoj, sigurno bi trebali neke popravke na zgradi, ali zgrada bi bila sigurna da se ne sruši", kaže Matej Kos, građevinski inžinjer, piše RTS.

Matej kaže da Ljubljančani ne znaju kada, ali znaju da će zemljotresa zasigurno biti. Ipak, tvrdi da ne treba dizati paniku, ali da treba znati kad je i kako zgrada u kojoj živimo pravljena.

"Bila je jedna država Jugoslavija i na državnom nivou, nakon zemljotresa u Skoplju, za sve zgrade se smatra da su građene u nekom protiv potresnom standardu. Sad, taj standard nije bio na početku baš najviši, ili najbolji, ali uz eurokod 8 opet nije toliko loš da bi se zgrada rušila", kaže Matej Kos.

Oni koji poput seizmografa prate tektonske aktivnosti su agenti za nekretnine: "Ljubljana se nalazi na prelomnici isto kao Zagreb i Italija, non-stop se u Ljubljani očekuje da može da se desi potres", kaže Jure Boh, agent za nekretnine.

Jure Boh kaže da strah nakon potresa u okruženju traje tek oko šest mjeseci. Poslije nastupa zaborav koji je nekad i iznuđen: "U Ljubljani imamo 7 ili 8 solitera koji imaju odlične poglede. Ove zgrade su potresno ugrožene, ali ljudi još kupuju u tim zgradama stanove jer u Ljubljani nema dovoljno stanova."

Prema istraživanju ljubljanskog građevinskog fakulteta iz 2018. godine, ukoliko bi se zemljotres sličan onom od pre 130 godina dogodio opet, u modernoj Ljubljani bi bilo oštećeno čak 28.000 objekata, od čega bi se 3.000 srušilo.