Šešelj: Nismo imali namjeru nikoga zastrašivati, miting zabranjen bez razloga

AA
Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj izjavio je da je policija bez ikakvog razloga zabranila današnji miting SRS-a u Hrtkovcima, jer nikakve opasnosti nije bilo ni po ljude, ni po imovinu, niti po javne objekte.

Šešelj je dočekan aplauzom, a mogle su se vidjeti majice sa natpisima SRS-a, kao i zastave sa Šešeljevim likom i natpisom "velika Srbija".

On je u mjestu Jarak, odakle policija blokira sve prilaze vojvođanskom selu Hrtkovci, rekao da je SRS zakazao miting pod nazivom Đurđevdanski radikalski uranak koristeći svoja ustavna i zakonom garantovana prava.

"Bez ikakvog razloga policija je miting zabranila. Nikakve opasnosti nije bilo po ljude, po imovinu, po javne objekte. Svi naši mitinzi su uvijek bili mirni bez incidenata, čak i famozni miting 1992. godine. A, onda je krenula javna kampanja laži, obmana, izmišljotina, da su ljudi protjerivani, da su bacane bombe, da su ljudi noću odvođeni, ubijani, ranjavani... Sve najbizarnije laži", izjavio je Šešelj.

Lider LDP-a napadnut kod Hrtkovaca, Šešelj izveden uz pratnju policije

On je naveo da niko nikada iz Hrtkovaca nije otišao u Hrvatsku, a da u skladu sa zakonom nije zamijenio imovinu i sve to uz podsredstvo Rimokatoličke crkve.

"Nikad nijedan Hrvat nije morao da beži, nije bio ubijen, pretučen", dodao je Šešelj.

Prema njegovim riječima, današnja akcija je protest protiv vladajućeg režima i izražavanje revolta.

"Ovo je naše izražavanje protivnosti na gaženje naših prava na elementarno građansko okupljanje. A koga mi zastrašujemo? I čime? Koji je to naš zahtjev kojim mi zastrašujemo. Mi samo hoćemo historijska istina da se utvrdi, bude javno dostupna u svoj svojoj neprikosnovenosti i ništa više. Ne pretimo mi nikome u Hrtkovcima. Tu ima mješovitih brakova, ima dosta katolika koji se izjašnjavaju kao Srbi, Mađari. Nikada sa naše strane ničim nisu bili uznemiravani i zašto bi to bio problem", dodao je Šešelj.

Kako je objasnio, on nije 6. maja 1992. godine pročitao spisak nepodobnih građana. On je napomenuo da je do sada SRS održala dva mitinga u Hrtkovcima, te da tada nije bilo nikakvih incidenata.

On je potom došao do policijskog kordona, okrenuo se, napustio Jarak i krenuo natrag ka Beogradu.

"Ja da sam mlađi, možda bih se probijao kroz kordon i trčao kroz Hrtkovce, ali malo sam omatorio za trčanje", rekao je Šešelj.

Nakon izjave Šešelja, došlo je do incidenta kada je član Predsjedništva Liberalno demoratske partije Đorđe Žujović došao s transparentom na kojem je pisalo Šešelj je ratni zločinac, na šta su okupljeni članovi i simpatizeri Srpske radikalne stranke burno reagovali i napali ga.

Policija je ubrzo reagirala, a predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je hteo da održi skup u Hrtkovcima, uprkos zabrani Ministarstva unutašnjih poslova već je bio otišao za Beograd.

U Jarak je došao i predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu Simo Spasić koji je "tražio pravdu za srpske žrtve", a potom krenuo ka kordonu policije i probao da prođe blokadu, ali nije uspeo.

Svi prilazi vojvođanskom selu Hrtkovci blokirani su, a policija dopušta ulaz u selo samo građanima koji imaju ličnu kartu s prebivalištem, zbog najavljenog skupa predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, uprkos zabrani Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Na izlazu s autoputa kod Rume je primetan veći broj policajaca. Žalbeno veće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) izreklo je 11. aprila konačnu presudu u predmetu protiv Vojislava Šešelja proglasivši ga krivim za zločine protiv čovječnosti i osudivši ga na deset godina zatvora.

Šešelj je proglašen krivim za individualnu odgovornost za zločine protiv čovječnosti koji obuhvataju podsticanje progona, prisilno raseljavanje, deportacije i premještanje civila nesrpske nacionalnosti u Hrtkovcima u Vojvodini, u Srbiji. 

Huškački govor zbog kojeg je osuđen, Šešelj je u selu Hrtkovci održao 6. maja 1992. godine, kada je pročitao popis Hrvata koji se moraju iseliti, nakon čega je iz Hrtkovaca, gde je živjelo više od tri hiljade ljudi, većinom Hrvata, iseljeno njih više od 700.

Nakon izrečene konačne presude, Šešelj je najavio politički skup 6. maja ove godine, na šta je odmah reagiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije navodeći da u tom selu neće biti "nikakvih političkih niti bilo kojih drugih skupova 6. maja".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak