Šef Zagrebačke banke maknut zbog najvećeg skandala u njegovoj historiji

Hrvatska narodna banka (HNB) je otkrila goleme propuste u poslovanju, brojne sumnjive transfere ruskog novca i ogromne uplate bez ikakvih provjera pa je predsjednik Uprave Miljenko Živaljić morao otići zbog zapovjedne odgovornosti.

Razmjeri afere se još utvrđuju, sve prati i Ministarstvo financija, a sumnjive su i neke uplate kompanijama Ivana Čermaka.

Piše: Nacional.hr

Zagrebačka banka, najveća hrvatska banka, koja je prošle godine službeno prijavila bruto dobit od 2,11 milijardi kuna te je svojim vlasnicima nakon plaćenog poreza tijekom 2019. odlučila isplatiti 1,85 milijardi kuna dividendi, usred je vjerojatno najvećeg skandala u svojoj povijesti. Ta je banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca. I to zato što veliki broj transakcija, koje se zbog visine transferiranih novčanih iznosa sukladno zakonu o sprječavanju pranja novca trebaju temeljito provjeravati, Zagrebačka banka uopće nije provjeravala. To su Nacionalu potvrdila tri neovisna izvora s neposrednim saznanjima o tom dramatičnom skandalu čiji se razmjeri još uvijek utvrđuju.

Trenutno se utvrđivanjem razmjera te eksplozivne afere bave dvije institucije, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. To je ujedno i glavni razlog što je Miljenko Živaljić, donedavni predsjednik Uprave Zagrebačke banke, prije mjesec dana podnio ostavku na tu funkciju. Ali on to nije učinio iz osobnih razloga, kako su to pokušali objasniti u službenom priopćenju poslanom medijima iz Zagrebačke banke. Bila je to svjesno upakirana korporativna laž.

Na pitanja koja je Nacional vodstvu Zagrebačke banke postavio u vezi s tim zbivanjima, stigao je sljedeći odgovor, s napomenom da je riječ o odgovoru za internu upotrebu:

„Zagrebačka banka nikad ne komentira glasine i nagađanja.“

Živaljićev mandat trebao je trajati do veljače 2023. Njegova ostavka, koja se dogodila 21. januara, ostala je, međutim, u sjeni i zbog činjenice da je gotovo istovremeno, dan nakon toga, ostavku na dužnost podnio i predsjednik Uprave Raiffeisen banke Michael Müller, i to nakon izbijanja skandala s natječajem u kojemu su tražili PR agenciju koja bi, između ostaloga, „utjecala na Ustavni sud“, što je otkrio portal Index.hr.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je nakon toga novinarima da će ispitati o čemu se radi, provesti nadzor nad tom bankom i poduzeti potrebne mjere.

Živaljić je morao otići zbog objektivne zapovjedne odgovornosti, vjerojatno vrlo brzo nakon što se shvatilo da se afera neće moći zataškati. Ali Živaljić nije jedini odgovoran za propuste. Odgovornih je više, ali se zasad još uvijek radi na rekonstrukciji uzroka tih propusta. Pa se ne žuri s procjenama tko bi sve i na kojim razinama unutar banke trebao snositi odgovornost. Izvor upućen u način rada Zagrebačke banke za Nacional kaže: „Unicredit ima izvrsno postavljene softvere upravo za prepoznavanje različitih sofisticiranih modela pokušaja pranja novca. Njihov interni sustav radi na platformi Sirius. Radi se vrlo naprednim tehnologijama, koje je teško prevariti, pa se novac može oprati ili na izuzetno sofisticiran ili na vrlo prizeman način – to su jedini i u pravilu vrlo rijetki načini da se softver zaobiđe. Ili je netko sve to namjerno propustio raditi u određenom periodu. Sve se to sada istražuje. Ali dobra je vijest da taj slučaj pokazuje da sustav zapravo funkcionira, kako unutar Zagrebačke banke, koja je smjesta počistila Živaljića, tako i u Hrvatskoj narodnoj banci, koja je detektirala problem.“

Među sumnjivim su transakcijama koje uopće nisu provjerene, a trebale su biti, i visoke uplate koje su sjele na račun tvrtki povezanih s Mihajlom Perenčevićem, a potječu iz Rusije ili off-shore oaza. Nacional je početkom veljače prenio eksplozivno otkriće međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara da je Mihajlo Perenčević, samozatajni 71-godišnjak kojega su mediji opisivali kao „najtajanstvenijeg hrvatskog bogataša“ i „neslužbenog vladara Malog Lošinja“, sa svojom obitelji i bliskim suradnicima, po svemu sudeći, sudjelovao u brojnim kompliciranim operacijama pranja novca ruskog porijekla i izbjegavanja plaćanja poreza, kao i fiktivnim transakcijama preko tvrtki u egzotičnim poreznim oazama.

U sklopu tih složenih pothvata korištene su nekretnine i poslovi na Lošinju i u Zagrebu, ali i u Los Angelesu, gdje je Perenčevićeva obitelj preuzela vlasništvo nad čuvenim i među hollywoodskim zvijezdama cijenjenim restoranom Dan Tana’s. Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara okupljenih na platformi OCCRP (Organized crime and corruption reporting project), posvećenoj razotkrivanju različitih vrsta kriminala na međunarodnoj razini i sastavljenoj od 45 istraživačkih centara na svim kontinentima, temeljito je rekonstruirao dio transakcija i ustanovio da je taj hrvatski biznismen sudjelovao i u pranju novca preko litavske Ukio Bankas, koja je prošle godine identificirana kao ključna točka pranja ruskog novca u inozemstvu.

Multimilionske transakcije različitih offshore kompanija prema Perenčeviću, njegovoj obitelji i suradnicima, po svemu sudeći, doista su bile dio pothvata izvlačenja novca uz ruskog budžeta i njegova plasmana u inozemstvo: odvijale su se preko tvrtki uključenih u istu aferu, u isto vrijeme i preko iste litavske banke. Za dio njih tim istražitelja uspio je potvrditi da su opravdane, no veći dio evidentno je fiktivnog karaktera. Novac je prebacivan mahom na račune u Austriji, i to kako bi se izbjeglo plaćanje poreza u Hrvatskoj.

Sada se otkriva da je dio tih sumnjivih transakcija bez ikakve kontrole obavljen i preko Zagrebačke banke. Među većim uplatama koje uopće nisu provjerene, a zbog količine transferiranog novca trebale su biti, i one su koje su uplaćene na račun nekih tvrtki povezanih s poduzetnikom Ivanom Čermakom, kako je otkrila Hrvatska narodna banka. Ali to su tek dva od većeg broja takvih slučajeva.

Čak se u prvotnim neslužbenim najavama spominjalo da je takvih transakcija bilo oko 35 hiljada te da su bile povezane s otprilike toliko različitih računa. Međutim, to ne znači da se preko svih tih računa doista prao novac. Ali je Zagrebačka banka otvorila vrata mogućnosti da se to dogodi, jer to uopće nije provjeravala.

Među većim uplatama koje uopće nisu provjerene, a zbog količine transferiranog novca trebale su biti, i one su koje su uplaćene na račun nekih tvrtki povezanih s poduzetnikom Ivanom Čermakom

Skandal je tim veći zbog činjenice da istovremeno s nadzorom HNB-a traje i nadzor koji nad pet hrvatskih banaka, među kojima je i Zagrebačka banka, provodi i Europska središnja banka, i to zbog zahtjeva Hrvatske za pristup eurozoni, što je jedan od važnih deklariranih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Iako Europska središnja banka u svom nadzoru ne utvrđuje rizik pranja novca, već se njihov nadzor odnosi na druge aspekte funkcioniranja bankarskog sustava, činjenica je da bilo kakve nepravilnosti u radu banaka mogu negativno utjecati na ocjenu spremnosti Hrvatske za ulazak u eurozonu.

Do Nacionala je informacija o razlozima ostavke Miljenka Živaljića i ogromnim propustima u sistemu zaštite bankarskih procedura Zagrebačke banke, došla iz više visokih poslovnih izvora, a potvrdila ju je osoba izvrsno upućena u detalje cijelog slučaja:

“Zagrebačka banka nije dovoljno zaštitila procedure za zaštitu od pranja novca. Riječ je o propustu nečinjenja i stvaranju potencijalnog rizika da se dogode situacije mogućeg pranja novca. Drugim riječima, ili je već omogućeno pranje novca na pojedinim računima ili je netko probio njihov sustav i na visoko sofisticiranoj razini zaobišao procedure predviđene za utvrđivanje sumnji u pranje novca. Postoje strogo utvrđene bankarske procedure kojima se utvrđuje postojanje osnovane sumnje da pojedini računi služe za pranje novca, a banke su dužne odmah reagirati kad se to dogodi. To se u Zagrebačkoj banci nije dogodilo, nisu alarmirane nadležne službe i nije se na vrijeme reagiralo. Nikada do sada nije zabilježen tako veliki propust u hrvatskom bankarskom sustavu.”

Prema informacijama Nacionala, Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem još uvijek provodi nadzor pa će se razmjeri propusta znati tek kad on bude dovršen. Kad se do kraja utvrde sve činjenice, HNB će protiv Zagrebačke banke podnijeti prijavu Prekršajnom sudu, koji bi u tom slučaju trebao donijeti presudu.

Nacional je o detaljima slučaja poslao upit Hrvatskoj narodnoj banci, Zagrebačkoj banci, kao i Europskoj središnjoj banci.

Ostatak teksta pročitajte na OVOM linku