Pojavio se novi insekt u Srbiji – liči na komarca, a prenosi ozbiljne bolesti
Pješčane mušice, koje su bile karakteristične za tropska područja, počele su da se pojavljuju i u Srbiji. Ovi insekti mogu da prenesu lajšmaniozu i virus koji izaziva meningitis.
Viša naučna saradnica Instituta za medicinska istraživanja u Beogradu Suzana Blesić je naglasila da zastupljenost pješčanih mušica u Srbiji nije velika. Kako je objasnila, postoje tri vrste insekata koji su prenosnici bolesti, komarci, krpelji i pješčane mušice.
Prema njenim riječima, iako se zovu pješčane mušice, nikada ne žive u pijesku, već samo imaju boju pijeska.
Ovo zanimanje je najbolje plaćeno u susjedstvu BiH: Mjesečna bruto plaća veća je od 6.000 KM
„Nevidljive su zato što veoma slabo lete i ne čuju se kao komarci, pa ne čujete onaj zvuk zujanja i ne znate ni kada vas ubodu“, ukazala je Blesić, piše Nova.
Predočila je da pješčane mušice prenose dvije grupe bolesti: ukoliko prenesu parazit, onda životinju ili čovjeka mogu zaraziti lajšmaniozom ili lajšmanijom, a ako prenesu flebo virus, onda se može oboljeti od meningitisa.
Kako je precizirala, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promijenila klima, pa im pogoduju uslovi za život i razmnožavanje.
„Komarcima su potrebni određena temperatura i stajaća voda, jer polažu jaja u vodu, dok za peščane mušice čak ni to nije potrebno“, kazala je Blesić.
Naglasila je da naučnici još nisu sigurni koliko na pješčane mušice utiče vlažnost, ali je utvrđeno da im pogoduju više temperature.
Blesić smatra da ne mora da znači da će ljudi ili životinje obolijevati od zaraznih bolesti koje prenose pješčane mušice, ali naglašava da je potrebno napraviti matematički model na osnovu kog će naučnici moći da zaključe koliko ima pješčanih mušica na našem području i kojom brzinom se razvijaju.
„Čak i ovako bez modela, sudeći samo po hvatanju u klopke, može se vidjeti da raste broj pješčanih mušica i da se pojavljuju na mjestima gdje nisu postojale do sada“, upozorila je Blesić.
Evo šta da prvo uradite kako biste se spasili kobnih posljedica nakon ujeda stršljena ili osa
Ona je ukazala na to da i naučnici iz Njemačke, Austrije i Slovenije hvataju u svojim klopkama pješčane mušice koje do sada nisu postojale na tim prostorima i najavila da će istraživanje o tome ove godine početi i u Srbiji.
Blesić se pozvala na tehnički izvještaj o stanju lajšmanije od 2005. do 2020. godine i napomenula da je u šest regiona našeg područja došlo do pojave zaraznih bolesti koje prenose ovi insekti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.