Plavi jezik stigao u Srbiju: Afrička kuga svinja potvrđena u dva okruga

Načelnica Odjeljenja veterinarske inspekcije u Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede Srbije Ljiljana Ivanjac izjavila je da od ponedjeljka postoje samo dva žarišta afričke kuge svinja, koja je ranije otkrivena na području tri okruga u Srbiji.

Ona je, takođe, rekla da je bolest plavog jezika juče potvrđena kod ovaca na teritoriji Bosilegrada i da stvara ekonomske štete poljoprivrednicima.

"Kada je riječ o afričkoj kugi, do prije tri dana smo praktično imali tri okruga, a juče je doneseno rješenje i više nemamo u jednom okrugu, a to je Podunavski okrug gdje više nije na snazi rješenje o postojanju žarišta. Trenutno u Srbiji imamo dva žarišta i ona su u području Zapadno Bačkog i Mačvanskog okruga", rekla je Ivanjac za TV Prva.

Ukazala je da država pravovremeno reaguje na postojanje sumnje zaraznih bolesti kod životinja, te tako onog trenutka kada se pojavila sumnja na Afričku kugu svinja u Srbiji, izašlo se na teren i pregledalo potencijalno žarište, a onda se u referentnoj laboratoriji radi analiza.

"Jedna od mjera koje mi preduzimamo je popisivanje svih životinja, brojanje gazdinstava. Prvo je važno da znamo sa kojim fondom stočnim, odnosno brojem svinja, raspolažemo na terenu, a onda se poduzimaju mjere koje su inače izdate rješenjem resornog ministarstva Uprave za veterinu koje podrazumijevaju zabranu kretanja životinja van ugroženog područja što znači određivanje restriktivnih zona u kojima su bolesna grla zabilježena", rekla je načelnica u Odjeljenja veterinarske inspekcije u Upravi za veterinu.

Dodala je da je još jedna od mjera zabrana prodaje, ali i otuđivanje kada nadležni preduzimaju dalje mjere u cilju suzbijanja bolesti, a to je nekada eutanazija životinja, a nekada praćenje daljeg toka ponašanja bolesti i otkrivanje novih žarišta.

"Sve se to radi u cilju da se tu gde smo dijagnostifikovali pojavu afričke kuge svinja zadržimo, tako da nam se ova bolest ne bi širila dalje, ni na opštine, ni na regione. Cilj je da je praktično zaustavimo u širenju na dalje teritorije naše zemlje", rekla je Ivanjac. Istakla je da je sektor iz kog ona dolazi, i drugi koji su za to nadležni, u stalnom kontaktu sa odgojivačima svinja i sa svim drugim relevantnim institucijama koje se bore protiv ove zaista uporne bolesti. 

"Organizujemo sastanke sa odgajivačima svinja, sa lokalnim strukturama, pričamo i ponavljamo koliko je bitno braniti svoj kućni prag, koliko je bitno sprovesti te biosigurnosne mjere na pravi način. Više higijene - manje bolesti, to je staro pravilo i važno je za sve. Bitan je i oprez, kao i pregledati svoje stado, pratiti zdravstveni status", naglasila je Ivanjac.

Apelovala je da je najbitnije što prije reagovati i zvati veterinara i druge nadležne čim se uoči pojava bolesti kod životinja, odnosno da životinja ne jede, da ima temperaturu, da nije vesela, piše NIN.

Ukazala je da meso svinje koje je zaraženo Afričkom kugom ne može da ugrozi zdravlje čovjeka, ali se na taj način pravi izvor zaraze za okolinu, stado i cijelu zemlju.

"Na tržištu Srbije je meso zdravih životinja. Bolesna životinja se ne kolje i ne može da dođe do klaonice. Ukoliko neko u privatnoj režiji konzumira meso životinje zaražene afričkom kugom svinja, to čovjeka ne može da ugrozi, ali to jeste potencijalni izvor zaražavanja životinja dalje. Kod nas je često običaj da se ostaci hrane daju svinjama, jer su one svaštojedi, ali te pomije su davno zabranjene i apelujemo da se ne daju svinjama, jer mogu da se zaraze životinje", dodala je Ivanjac.

Istakla je da država kao i uvijek pomaže kada se pojavi afrička kuga svinja i da je tako odvojen novac za isplatu šteta u onim slučajevima kada se vrši neškodljivo uklanjanje, odnosno eutanazija i neškodljivo uklanjanje životinja ako su ispunjeni zakonski propisi. 

"Mi apelujemo da životinje moraju biti na gazdinstvima koja su registrovana, na farmama koje su registrovane i odobrene i da životinje moraju biti obilježene. U tim slučajevima država će refundirati troškove, odnosno isplatiti troškove eutanazije i neškodljivog uklanjanja", rekla je Ivanjac.

Govoreći o bolesti plavog jezika koja je na dva poljoprivredna gazdinstva potvrđena na teritoriji opštine Bosilegrad, Ivanjac je rekla da je riječ o vektorskoj bolesti koja se javlja tokom ljeta. "Radi se o bolesti koja se javlja u ovom periodu godine u objektima gdje upravo dezinsekcija i deratizacija nisu dobro urađene ili uopšte urađene, ali i ne samo u objektima, već i u predjelima gdje su životinje na paši - u blizini vodenih površina, isušenih potoka i riječnih korita gdje larve polikoida mogu da opstanu i da se razviju. Bolest pogađa ovce, koze i krave, a najčešće oboljevaju ovce", rekla je Ivanjac.

Istakla je da se ova bolest ne prenosi sa životinje na životinju, već je potrebno da zaraženi vektor baš ubode životinju, a on se nalazi u larvama kolikoida koje opstaju i razvijaju se u riječnim koritima i isušenim potocima.

"Ova bolest stvara ekonomske štete, u smislu što vi dobijate životinju koja otežano jede, otežano guta, zbog ranica na jeziku i simptomatično je da taj jezik zbog cijanoze postaje plav, zato se i zove bolest plavog jezika", rekla je Ivanjac.

Ukazala je da je ta bolest smrtonosna po životinju u 25 do 35 posto slučajeva i navodi da kod životinja koje su zaražene, u zavisnosti od procjene koju radi lokalni krizni centar, može se donijeti rješenje koje podrazumijeva ubijanje ili klanje nakon čega je važno sanirati teren na kome su bolesne životinje, što znači dezinfekcija i dezinsekcija terena.

"Suština je da se i dalje prati ova bolest, ukoliko se bude pojavljivala. Tu su naše veterinarske službe, kolege veterinari na terenu, naš veterinarski institut i naši inspektori koji će o svakoj promjeni u stadu obavijestiti, a u odnosu na simptome donosit će se konačne odluke", zaključila je Ivanjac.