Olivera Ćirković: 'Kriminalom sam htjela dostići slobodu, nije vrijedilo'

Olivera Ćirković jedna je od najintrigantnijih javnih ličnosti u regiji, a njena životna priča nalik je onoj filmskoj.

Iza nje je košarkaška karijera, bila je sportska direktorica, ali i pripadnica kriminalne skupine Pink Panther koja je pljačkala širom Europe. Zbog pljački je i završila u zatvoru, a potom je ušla u historiju kao jedina žena koja je uspjela pobjeći iz grčkog zatvora.

Ipak, odležala je svoju kaznu, a za vrijeme boravka napisala je prvi dio knjige. Sada se nalazi u Splitu na Mediteranskom festivalu knjige promovira treći nastavak 'Ja, Pink Panther', a riječ je o trilogiji koja govori o odrastanju, danima provedenim na košarkaškom terenu, ali se knjige ponajviše bave njezinom ulogom kao glavne organizatorice pljački zlatarnica i draguljarnica širom Grčke. U velikom video intervju za Dalmatinski portal ispričala je najzanimljivije detalje svog života.

Osebujna 54-godišnja Beograđanka odmalena je, kaže, buntovna, što je valjda i preduvjet za karijeru kakva je iza nje. Imala je sretno djetinjstvo i dobre, mudre roditelje prema kojima gaji poštovanje iz ljubavi. Nikad im nije radila probleme u djetinjstvu.

"Ja sam spoj nespojivog, ne bih mogla sebi dati definiciju. I dobra, i loša, i nježna, i gruba, i problematična, laka za saradnju, kontradiktorna u svakom smislu tijekom svog života. U konačnici iskrivljeno dobra", opisala se na početku razgovora. 

Sa svijetom kriminala, na neki način, povezao ju je bivši suprug i upoznao s određenim ljudima. Odškrinuo joj je vrata u svijet koji dotad nije poznavala. Zaljubila se u njega, kad su postali par, rekao joj je čime se bavi.

"Nikako ne mogu reći da me je suprug uveo u kriminal. On je dosta slabiji karakter od mene, a slabiji karakter ne može jači da uvuče. To su bile čudne godine raspada bivše Jugoslavije, a ja sam bila tu malo 'zbunjena' kao cijela moja generacija. Gubimo zemlju i zastavu, a odjednom ljudi iz kriminala, koji su do tada bili obilježeni kao nešto loše u našem društvu, dobivaju status gradskih heroja. Počinju mi biti simpatični zbog te neke buntovne note koju i ja imam u sebi, a u njima to prepoznajem", ispričala je Olivera, ističući da će je razumjeti oni koji su proživjeli to doba. 

Poslije izlaska iz sporta, iz hobija se počela baviti prodajom bundi i brendirane odjeće u Beogradu. Pošto je roba koju je prodavala bila sumnjivog porijekla, njen hobi je bio na ivici zakona. To je bilo vrijeme embarga u Srbiji, kad su ilegalne radnje bile raširene, uključujući i šverc.

"Posljedica toga vremena je da imamo ljude kao ja. Atipično je bilo da idem iz neke zdrave porodice i uspješne sportske karijere u kriminal. Zato kažem da sam kontradiktorna ličnost i takvih osoba u kriminalu gotovo nemamo", iskreno će sagovornica.

Kriminalu je prišla, kako priča, jer ga je doživljavala kao način na koji brzo dolazi do novca. 

"Vjerovala sam da tako mogu ostvariti slobodu. Ostvarila sam je, ali ona je imala veliku cijenu. Poslije te velike slobode ide zatvor. Onda je pitanje vrijedi li ta sloboda spram tih godina u zatvoru. Mogu odmah kazati da ne vrijedi", zaključila je Olivera.

Uspinjala se i ulagala novac u kriminalce, kupovala je radnje, iznajmljivala stanove. Zatvorila je cijeli krug i zavladala njime.

"Na kraju sam došla do toga da ja određujem koliki će ko dio dobiti dio. Penjala sam se u toj hijerarhiji, ali toga nisam bila svjesna. Postala sam organizator svega i zatvorila sam cijeli krug. Kada se kriminalu vraćaš u pitanju je čisti profesionalizam, ne reagiraš na sudstvo, policiju, zatvor… Vraćaš mu se, svakim danom bivaš sve gori, a to sam bila ja", ispričala je bivša članica kriminalne skupine. 

Kako je u razgovoru otkrila, najmanje 15 godina obitavala je u kriminalu, a za milion eura nagrade ne bi znala koliko je pljački odradila i koliku je svotu zaradila. 

"Takmičila sam se u nekim trenutcima sama sa sobom, s muškarcima, nisam znala koliko sam uzimala i koliko sam trošila. U svakom slučaju, radi se o milijunima. Izgubiš kompas, ne znaš koliko trošiš, jedna neuračunljiva galantnost. I danas sam ostala galantna, ali uračunljiva", priznaje nam. 

Smatra da laže onaj ko kaže da je uživao izvršavajući neko kriminalno djelo.

"To su priče za malu djecu, tu je puno straha. Vidjela sam puno hrabrih momaka kojima se srce treslo u tim trenutcima, a sigurno im to nedostaje. Onaj dio kada se zagrlimo kao sportska ekipa, kada mislimo da smo prvaci svijeta, e, to ti nedostaje", sjetno će. 

Prvi put je uhapšena na Kreti 2006. godine, gdje je bila organizator pljačke zlatare. Sljedeći je put uhapšena je u maju 2012. godine prilikom pripreme krađe. Već u julu iste godine ulazi u historiju kao jedina žena koja je uspjela pobjeći iz grčkog zatvora. Sam čin bijega iz zatvora naišao je na veliku podršku, kako zatvorenika i zatvorenica po zatvorima, tako i čitave javnosti. Tokom njihovih pljački nije bilo povrijeđenih niti ranjenih, zbog čega je dobivala nadimke poput 'Amazonka', 'Žena zmaj' i 'Kraljica'.

"Do prvog padanja u zatvor misliš da imaš sreće, da si mudar i sposoban. Dosta sam realna, odmah sam shvatila da je to logična posljedica moje kriminalne aktivnosti. Znala sam kontrolirati strah, ali mi je iznutra vrištala duša. Imala sam grižnju savjesti zbog sina i veliki strah. Kada sam shvatila, nakon nekih dva mjeseca, da će on dobro prihvatiti moja briga je nestala", priča ponosna Nikolina majka. 

Svoj boravak u zatvoru opisuje kao stalnu borbu za život, opstanak, kao nepriliku koja te može koštati neke veće posljedice. U nekom trenutku shvatila je da ne smije biti 'luckasta'.

"Zatvor je mjesto gdje saznaješ da je za život potrebna volja, a ne prostor. Bori se u životu, ali znaj da je materijalno sekundarno. To shvaćam kada sam počela organizirati vrijeme, jer onaj tko pobjedi vrijeme on je pobijedio zatvor. Postigla sam to dobrom organizacijom. Trenirala sam i slikala, osjećala sam se prividno korisnom", priča jedan od mozgova najpoznatije lopovske bande na svijetu.

U zatvoru je provela sedam i pol godina, iako je osuđena na 30 godina, a čak je jednom i pobjegla uz pomoć bratstva iz kriminalnog miljea. Bijeg je bio kompliciran jer zaštitari smiju pucati na zatvorenike koji bježe. Trebalo je puno lukavosti, a pomoglo joj je slikanje po zidu u uredu upravitelja zatvora, koji je bio blizu glavnih ulaznih vrata. Imala je podršku izvana. Došla su, prema dogovoru, dvojica s motociklima koji su trebali donijeti boje, sjela je na jedan od motocikla i pobjegla. Kako nam je ispričala, taj zid koji je oslikala zbog bijega i dalje krasi zidove zatvora Korydallos u Ateni.

"Ako si nekada pljačkao, nije to silni ponos, možeš na to gledati kao na jedan ružan čin. Ne kajem se, iza mene nitko nije ostao siromašan, ostali su super milijunaši koji su sada bogatiji. Imali su silna osiguranja koja su ih isplatila, a tek njih ne žalim jer su to deset luđaka koji upravljaju svijetom. Ali bijeg iz zatvora ću pamtiti cijeli život, kada budem umirala zadnji dan ću na to biti ponosna. To je čin u kojem slabiji nadmudri jačeg, kada žena nadmudri 150 stražara i policije, a pritom nema povrijeđenih i oružja. Takav plan može napraviti samo žena, uz sve poštovanje prema muškarcima", kazala je kroz osmijeh. 

Kazna za bijeg nije bila strašna. Teško je objasniti grčko pravosuđe, priča jedna od najpoznatijih srpskih žena kriminalaca, danas uspješna književnica. 

"Napisala sam svoju autobiografiju 'Ja, Pink Panther' u tri dijela, predložila bih je svima jer je životna. Ima puno emocija, životnih stvari i ljudi se lako mogu poistovjetiti sa mnom. Govorim o mužu, braku, sportu, kao i neslavnom periodu života", navodi književnica čije su knjige postale jako tražene.

Jedna je od rijetkih kriminalaca koja je izašla iz tog svijeta, na to je najponosnija i zato je puna podrška svima koji se za takav korak odluče. 

"Osjećala bih se poniženo i životnim gubitnikom da danas na legalan način ne mogu zaraditi pristojne novce za život. Najponosnija sam na sina koji je pobjednik i heroj ove priče, grčke tragedije", zaključila je Ćirković čija će knjiga uskoro biti ekranizirana.

Naime, u Grčkoj bi trebalo početi snimanje serije koja bi mogla imati više sezona. Uključen je i Dragan Bjelogrlić. Nada se, kaže uz smiješak, da će ju glumiti neka zanosna ljepotica.

Kompanija United Media potpisala je s produkcijskom kućom Cobra Film poznatog srpskog glumca, redatelja i producenta Dragana Bjelogrlića ugovor o proizvodnji serije 'Ja, Pink Panter'. Serija nastaje po istoimenom romanu, Tema je sama po sebi vrlo intrigantna i zanimljiva publici ne samo u regiji već i u čitavoj Europi. Snimanje nove serije počinje sljedeće godine na lokacijama u Grčkoj i Srbiji, ali i u drugim europskim gradovima.