Kosovo dobija sve snažniju vojsku: Amerikanci i Turci ključni igrači, Srbija sve zabrinutija

Transformacija Kosovskih sigurnosnih snaga u vojnu formaciju ulazi u završnu fazu. Uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i Turske, Priština ulaže stotine miliona eura u modernizaciju, naoružanje i vojnu infrastrukturu, dok ovaj proces izaziva zabrinutost Beograda i otvara nova pitanja o sigurnosnoj ravnoteži na Balkanu.

Kosovo intenzivno radi na jačanju svojih vojnih kapaciteta, a proces transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u punopravne oružane snage trebao bi biti završen do 2028. godine.

Proces je zvanično započeo krajem 2018. godine, kada je kosovska skupština usvojila zakonski paket kojim su proširene nadležnosti dotadašnjih sigurnosnih struktura, piše Tportal.hr.

Od civilne zaštite do vojnih kapaciteta

Korijeni današnjih Kosovskih sigurnosnih snaga sežu u period nakon sukoba 1999. godine, kada je formiran Kosovski zaštitni korpus, čija je osnovna uloga bila pružanje pomoći u humanitarnim krizama i prirodnim katastrofama.

Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine formirane su Kosovske sigurnosne snage, prvobitno zamišljene kao profesionalna i lako naoružana formacija.

Međutim, Priština je s vremenom sve otvorenije zagovarala njihovu transformaciju u klasične oružane snage.

Prema planu transformacije, predviđeno je povećanje njihovog sastava na 5.000 aktivnih pripadnika i dodatnih 3.000 rezervista.

Proces je podijeljen u tri faze, a aktuelna faza usmjerena je na dostizanje pune operativne sposobnosti i usklađivanje s NATO standardima.

Stotine miliona eura za modernizaciju

Finansijska izdvajanja pokazuju razmjere ovog procesa. Prema podacima navedenim u analizi Kosovskog centra za sigurnosne studije, budžet Ministarstva odbrane Kosova utrostručen je između 2021. i 2025. godine, dostigavši više od 207 miliona eura.

U istom periodu u naoružanje, vojnu infrastrukturu i baze uloženo je više od 450 miliona eura.

Posebno važnu ulogu u modernizaciji imaju Sjedinjene Američke Države i Turska, čija vojna oprema sve više ulazi u sastav Kosovskih sigurnosnih snaga.

Među nabavljenim sistemima nalaze se protivoklopni raketni sistemi, minobacači, oklopna vozila i savremena sredstva za nadzor i izviđanje.

U upotrebi su i američka vozila M1117 Guardian i Humvee, kao i turska oklopna vozila Cobra.

Priština posebnu pažnju posvećuje i razvoju zračnih kapaciteta, uključujući bespilotne letjelice američke i turske proizvodnje. Prema navodima iz članka, s Washingtonom je postignut i dogovor o nabavci helikoptera UH-60 Black Hawk.

Istovremeno, Kosovo nastoji razviti vlastitu namjensku industriju, uključujući proizvodnju municije i lakih izviđačkih dronova.

NATO i međunarodni odnosi

Transformacija Kosovskih sigurnosnih snaga ostaje jedno od osjetljivijih sigurnosnih pitanja u regionu.

Sjedinjene Američke Države pružaju Prištini podršku kroz obuku, logistiku i isporuku opreme. NATO, međutim, zadržava oprezan pristup, između ostalog i zbog činjenice da četiri članice Saveza ne priznaju nezavisnost Kosova.

Važnu ulogu i dalje ima KFOR, međunarodna vojna misija zadužena za očuvanje sigurnog okruženja na Kosovu.

Beograd i Moskva transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga smatraju prijetnjom regionalnoj stabilnosti i osporavaju njenu pravnu osnovu.

Izazovi pred Prištinom

Uprkos značajnim ulaganjima, Kosovo se suočava s nizom izazova, među kojima su održavanje savremene vojne opreme, nedostatak stručnog kadra i transparentnost trošenja budžetskih sredstava.

Dodatni problem predstavlja i slaba zastupljenost kosovskih Srba u Kosovskim sigurnosnim snagama, uprkos zakonskim garancijama o uključivanju manjinskih zajednica.

Transformacija ove formacije tako predstavlja mnogo više od nabavke savremenog naoružanja i povećanja broja pripadnika.

Riječ je o procesu koji bi mogao imati dugoročne posljedice na sigurnosne odnose na Zapadnom Balkanu, posebno na odnose Beograda i Prištine.