Kako pomoći i šta uraditi kad dijete proguta određeni predmet i počne da se guši?

Šta raditi u situaciji kada dijete proguta određeni predmet i počne da se guši i kako mu pružiti prvu pomoć, pitanja su na koje je danas odgovarala prim. dr. Biserka Bisa Obradović, specijalista opšte medicine u Srbiji.

Ona je odgovarala na ova pitanja nakon što je javnost uznemirila vijest da je četvorogodišnji dečak progutao žir u vrtiću u Srbiji, a potom preminuo. Tragedija se dogodila juče u Vladičinom Hanu.

Dijete je prvo prebačeno u Zdravstveni centar u Surdulici, a potom i u KC Niš gdje je hitno operisano. Nažalost, nije bilo spasa, konstantovano je teško oštećenje moždane funkcije.

"Stalno govorimo da svi koji rade sa decom moraju da prođu osnovni kurs prve pomoći jer mozak je najosjetljiviji organ na nedostatak kiseonika. Mozak može da izdrži tri minuta bez kiseonika, a nakon toga - nakon svakog minuta smanjuju se šanse za preživljavanje za 10 posto. Nakon petog minuta postoje šanse da osoba preživi, ali sa određenim posljedicama. Poslije osme minute mozak je mrtav", kaže dr. Obradović, koja je duže od pola stoljeća volonterka u Crvenom krstu.

"Nikako ne vaditi rukama ili nečim drugim strano tijelo jer sluzokoža pravi bedem oko predmeta i ne dozvoljava da on sklizne dalje. Kada zavlačimo ruke u usta djeteta, još više ga povređujemo, a usljed te greške predmet preskoči bedem i teže ga je izvaditi", upozorava doktorka i savjetuje šta treba raditi:

"Uhvatiti dijete za noge ili nogu ako je dijete krupnije, okrenuti ga i udarati između lopatica pet puta naniže odnosno sve dok ne izbaci strano tijelo iz disajnih puteva ili ga staviti preko koljena i "lupati" između lopatica, važno je da glava bude okrenuta prema dole."

Doktorka kaže da se kod djece najmlađeg uzrasta teško izvodi Hajmlihov zahvat koji se pak može primijeniti kod starijih mališana.

"Taj zahvat izvodi se na sljedeći način - uhvatimo dijete, pesnicu jedne ruke stegnemo drugom rukom i vršimo pritisak ispod grudne kosti 'unutra i nagore', kako bismo potisnuli dijafragmu i kako bi se izbacio strani predmet iz disajnih puteva", objašnjava i navodi jedan primjer iz prakse:

"Jedan moj kolega radio je Hajmilhov zahvat 17 puta dok komad kifle nije izletio, jer se strano tijelo širi u vlažnoj sredini kao što su disajni putevi, pa je parče izgledalo kao cijela kifla."

Doktorica Obradović kaže da je svaki predmet koje dijete može da proguta ili stavi u nos rizičan.

"Kada se ne znaju pravila prve pomoći, onda se predmet nestručno odgurne u traheju koja je glavni disajni put i zatvori se sve. Uslovno rečeno, možda su najopasnije stavri koje se šire na vlažnosti, poput hljeba ili žira. Prva pomoć su vješte ruke i zdrava pamet. Ljekar često ne može da dođe za tako kratko vreme za koje neophodno pružiti prvu pomoć. Ista vam je situacija kao kod srčanog udara, ako neko u našoj blizini odnosno porodici doživi infarkt, treba ga prvo reanimirati jedan minut kako bi mozak dobio kiseonik", govori ona.

Na pitanje kako savladati strah i paniku, odgovara: "Ko zna kako da pruži prvu pomoć, on to i radi. Ko ne zna kako da pomogne, on paniči. Svi smo mi ljudi i ja se uspaničim nakon što spasem nečiji život, ali dok to radim, nema panike".