Hrvatska se oglasila: Narodi u BiH nisu jednaki, Komšićev izbor nije legitiman

U povodu otvorenog pisma trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Paddya Ashdowna, Carla Bildta i Christiana Schwarz-Schillinga, upućenog visokoj predstavnici EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini, saopćenjem za javnost u subotu se oglasilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u kojem se, uz ostalo, ističe da se "Hrvatska, za razliku od trojice bivših visokih predstavnika, ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze".

"Kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja Bosne i Hercegovine s kojom dijeli granicu dugu više od tisuću kilometara, kao država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske i kao odgovorna članica Europske unije i NATO-a, Hrvatska, koja je ujedno i najiskreniji zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ima brojne razloge ali i obvezu pomno pratiti zbivanja u toj zemlji. Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak", navodi se u saopćenju.

Dodaje se kako, nažalost, "konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine".

"Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u listopadu ove godine kada je hrvatski član Predsjedništva BiH izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda. Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, premda je jedan kandidat dobio preko 80 posto njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv. Takav paradoksalan ishod, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma i Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao 'krovno načelo koje proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine i koje vrijedi za sve administrativne i političke razine vlasti",  navodi se u saopćenju hrvatskog ministarstva.

Usto, ističe se "kako je iduća prigoda u kojoj će biti testirano poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, formiranje  Doma naroda Parlamenta Federacije BiH".

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju Ljubić poništio neke odredbe Izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH. Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Daytonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama – zaključuje se u saopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.