Grabar-Kitarović: Kao Hrvatica i vjernica žalim zbog zabrane mise na Bleiburgu

Nakon odluke Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopusti slavljenje mise zadušnice na bleiburškom polju, u subotu je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla da se ne može miješati u odnose između crkvenih vlasti, ali da kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žali zbog takve odluke mjesnog dijecezanskog upravitelja.

"Predsjednica Republike Hrvatske ne može se miješati u odnose između crkvenih vlasti. No kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žali zbog takve odluke mjesnog dijecezanskog upravitelja.

Predsjednica Republike uvjerena je da će Hrvatska biskupska konferencija naći rješenje kako bi katolički vjernici mogli javno misom komemorirati bleiburške žrtve i žrtve Križnoga puta", stoji u reakciji hrvatske predsjednice na odluku dijecezanskog upravitelja biskupije Gurk Klagenfurt mons. Engelberta Guggenbergera.

Katolička Crkva u Koruškoj odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga zbog toga jer smatra da se se ova misa politički instrumentalizira.

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) u petak je izrazila duboko neslaganje s odlukom Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopustiti slavljenje mise zadušnice na bleiburškom polju te je u cijelosti odbacila i razloge koji se navode za takvu odluku.

Smatraju da "uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih".

Iako se skup održava na privatnom posjedu, održavanje mise iziskuje dozvolu nadležne crkve u Koruškoj. Austrijska država se od prošle godine počela pojačano kritički odnositi prema skupu u Bleiburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih zastupnika Europskog parlamenta. Nedavno je stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz razdoblja ustaške NDH.

Zašto se održava komemoracija na Bleiburgu

Podsjećamo, kao i s većinom historijskih događaja na Balkanu, za jedne je komemoracija na Bleiburgu odavanje počasti ubijenim vojnicima ustaške i zločinačke NDH, a za druge najveći fašistički skup.

Tokom Drugog svjetskog rata, dodajmo, ustaše su ubile stotine hiljada Srba, Roma, Jevreja i političkih protivnika, a mnoge su zatvorili u koncentracijske logore, poput zloglasnog Jasenovca. Procjenjuje se da je samo u njemu ubijeno više od 80.000 ljudi.

U maju 1945. grupa civila i vojnika vojske Nezavisne Države Hrvatske (NDH), kojom su upravljale ustaše, stigla je do Bleiburga i predala se britanskoj vojsci i jugoslavenskim partizanima. Također su zarobljeni četnici, srpski ekstremno desničarski borci, te slovenske snage koje su bile u savezništvu s nacistima.

Zarobljenici su prevezeni nazad u Jugoslaviju, ali su mnogi ubijeni u tranzitu. Procjene tačnog broja ubijenih predmet su žestokih rasprava i stajališta se razlikuju u desecima hiljada. Iako je broj ubijenih lojalista NDH znatno niži u odnosu na broj žrtava NDH-a, incident je dio šire borbe u vezi s historijskim narativom o učešću Hrvatske u holokaustu.