Europska unija donijela nova pravila za članice: Odluka će imati velikog utjecaja na Hrvatsku

Pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU-a, koje predstavlja države članice, postigli su u subotu, 10. februara, u ranim jutarnjim satima privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU-a, koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih.

Sada je preostalo da obje zakonodavne institucije EU, Vijeće i Parlament, glasaju o ovom političkom sporazumu, koji će potom stupiti na snagu objavljivanjem u službenom glasilu. Nova pravila trebalo bi da zamijene preventivni dio Pakta za stabilnost i rast, koji predviđa da budžetski deficit ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

Primjena tog pakta obustavljena je 2020. godine zbog pandemije koronavirusa, a suspenzija je istekla posljednjeg dana prošle godine. Zbog nadolazećih izbora za Europski parlament u junu, ovo je bila posljednja prilika da se dogovore nova pravila, u suprotnom bi morala biti primijenjena prethodna, koja su se primjenjivala prije pandemije, piše Hina.

Prema novim pravilima, zemlje članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto BDP-a morat će smanjiti svoj dug za jedan procentni poen godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0,5 posto.  Važeća pravila predviđaju da sve zemlje članice koje imaju dug veći od 60 posto smanjuju taj dug za pet posto godišnje od iznosa koji prelazi 60 posto u BDP-u.

Nova pravila

Sve zemlje članice izrađivat će srednjoročne planove u kojima će zacrtati ciljne rashode te koje će investicije i reforme poduzeti. Države s visokim deficitom i javnim dugom prije izrade svojih planova od Komisije će dobiti smjernice koje bi im trebale pomoći u održivom smanjenju duga.

Nova pravila primjenjivat će se za izradu nacionalnih proračuna za sljedeću godinu, a zemlje članice trebat će podnijeti svoje prve planove do 20. septembra 2024. godine. Države s deficitom iznad tri posto BDP-a trebat će ga smanjivati u periodu privrednog rasta kako bi manjak dovele na od od 1,5 posto BDP-a kako bi na taj način stvorile rezervu za period kada gospodarstvo ne raste ili pada.

Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod tog nivoa na kraju perioda koji pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog perioda morati imati smanjivanje duga na "razumnoj silaznoj putanji".

Šta znače nove odredbe?

Države će moći zatražitirevidirani plan u u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprečavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade. U svojim nacionalnim planovima, države članice trebat će se obavezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na nivou EU-a kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i odbrana.

Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoje izvješće o odstupanjima države članice od njezine putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom finansiraju investicije u prioritetna područja.

Osim toga, sredstva kojima država članica sufinansira programe koji se većim dijelom finansiraju iz europskog proračuna neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više. Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četvorogodišnjim nacionalnim planovima. Taj produženi period odobravat će se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloge za to, sukladno određenim kriterijima.

Von Der Leyen pozdravila dogovor

Vijeće EU-a moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju izvanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njezine javne finansije. To odstupanje odobravat će se na period od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te izvanredne okolnosti i dalje prisutne. Dogovor je pozdravila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Pozdravljam politički dogovor o našoj ambicioznoj reformi privrednog upravljanja EU-a. Nova pravila omogućit će zemljama EU-a da ulažu u svoju privredu uz konsolidaciju svojih javnih finansija", napisala je Von der Leyen na društvenoj mreži X.

Postignuti dogovor je kompromis između država koje su za strogu fiskalnu disciplinu poput Njemačke ili Nizozemske i onih koji zemalja s većim javnim dugom koje su tražile više fleksibilnosti.