Preporuke građevinaca i ljekara pred povratak u kuću koja je bila poplavljena

Radiosarajevo.ba
Preporuke građevinaca i ljekara pred povratak u kuću koja je bila poplavljena

U ugrožene gradove Bosne i Hercegovine, koji su proteklih dana zahvaćeni poplavama, danas je upućeno 50 000 letaka s instrukcijama o ponašanju nakon povratka u poplavljenu kuću.

Letak je pripremljen za osobe čije su kuće poplavljene vodom. Informacije u letku sačinjene su na osnovu preporuka građevinaca i ljekara. 

Autori letka poručuju da je letak važan kako bi ljudi ugroženih područja što prije svoje kuće ponovo učinili zdravim mjestom za život.

"Pripremili smo ovaj letak jer želimo da vam u tome pomognemo. Želimo da iz ovoga iziđete što jači i zdraviji. Mi vas nećemo napustiti. Vi to ne vidite, ali desetine hiljada volontera na ulicama Sarajeva kupuje, sortira i dovozi do poplavljenih područja svaku vrstu pomoći. Tražimo i tražit ćemo načine da vam pomognemo. Uputstva s ovog letka traže od vas da se riješite mnogih dragih stvari koje se ne mogu spasiti. One mogu postati vrlo opasne za vaše zdravlje, a posebno za zdravlje vaše djece ili starijih osoba. Svaka rečenica u ovom letku je važna, zato nijednu nismo podvukli. Postupajte pametno. I ne zaboravite: slat ćemo i tražiti pomoć iz cijelog svijeta. Sarajevo vas neće napustiti."

1. Djecu ne uvoditi u kuću najmanje sedam dana nakon povlačenja vode!
2. Nemojte zagrijavati prostor prije nego dezinficirate zidove jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Greška je grijati prostor radi isušivanja prije čišćenja i dezinfekcije ili isušivati prostore samo grijalicama bez odgovarajućeg provjetravanja ili mašinskog isušivanja.
3. Najvažnije je sve dobro očistiti i dezinficirati. Najveća opasnost kod poplave u kući predstavlja brzi razvoj algi – gljivica i plijesni kojima je dovoljno 48 sati da se razviju. Alge, gljivice i plijesni djeluju štetno na zdravlje ljudi, izazivaju infekcije, astmu, alergijske reakcije i brojne druge bolesti još dugo nakon poplava. Poplave donose i nečistoće koje doprinose razvoju mikroorganizama.
4. Pri čišćenju prvo treba ukloniti vodu ispumpavanjem. Uklonite tepihe, dušeke i prostirke. Najbolje je da ih bacite jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja odložite je što dalje od poplavljenog prostora. Krzno i kožnu odjeću također uklonite.
5. Komadi namještaja od punog drveta – masiva mogu se spasiti. Namještaj odvojite od mokrog poda ciglom (folije ne omogućavaju cirkulaciju zraka). Operite nečistoće sredstvima za čišćenje drveta ili parketa i dobro osušite krpom ili papirom. Izbjegavajte sredstva na bazi hlora jer ćete uništiti površinu drveta. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i bacite ga što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.
6. Dušeke, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinficirati, a poplavljeni tapacirani namještaj je mogući izvor bolesti. Jastuke i prekrivače bacite.
7. Kućne aparate treba odnijeti u servis jer se neki možda mogu spasiti.
8. Električne instalacije treba da provjeri elektroinstalater koji će dati procjenu štete i upute šta i kako treba popravljati.
9. Laminate odmah uklonite. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi da bubre pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi se vade i bacaju.
10. Vrijedne knjige i dokumente treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente ostavite u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Smrzavanjem isto tako sprečavamo pojavu plijesni i gljivica u celuloznim materijalima.
11. Kada ste uklonili uništene i oštećene stvari i podne podloge, treba pristupiti čišćenju i dezinfekciji zidova i podova. Pri tome koristite zaštitne rukavice, obuću i maske za disanje zbog štetnih mikroorganizama i hemikalija. Grubo ostružite nečistoće sa zidova i podova, koristite lopate, četke, perače pod visokim pritiskom i usisavače za vodu. Skinite što više slojeva boje sa zida – ovo će ubrzati isušivanje i olakšati popravke nakon isušivanja. Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako nemate parni čistač, možete zidove i podove čistiti četkom i rastvorom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi hlora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju potražite u apoteci.
12. Višak vode uklonite brisanjem. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju (prskalicom za cvijeće, ručnom ili leđnom).
13. Nakon čišćenja i dezinfekcije možete započeti isušivanje prostorija opremom za isušivanje ili vjetrenjem. Postupak mašinskog isušivanja profesionalnom opremom traje tri do četiri nedjelje. Vjetrenjem, uz dobre vremenske prilike, treba pričekati od 3 do 8 mjeseci, u zavisnosti od godišnjeg doba. Kućni odvlaživači zraka manje snage kakve možemo kupiti u prodavnicama pomoći će, ali njihova snaga uglavnom nije dovoljna za adekvatno isušivanje zida nakon poplava.
14. Ako se voda nalazi u izolaciji ispod podne glazure – potrebna je specijalna oprema za vakuumsko isušivanje izolacija i glazura. Potražite savjet servisa za isušivanje.
15. Ne gletujte i ne krečite zidove prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro rješenje je da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti i time se ubrzava sušenje. Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gdje su oštećenja maltera dublja, najbolje je ukloniti sav malter do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Krečite zidove kada ste potpuno sigurni da su zidovi suhi! Za krečenje možete umjesto modernih boja koristiti gašeni kreč. On dezinficira, ne zatvara pore zidova, upija vlagu iz zidova i ne zadržava je. Sretno!

Ukoliko želite letak isprintati možete to učini putem ovog linka.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak