Zagađenje zraka: Istraživači sa švicarskog instituta otkrili izvore sarajevskog smoga

Na globalnom nivou, Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, ubraja se među gradove s najvišim nivoima zagađenja zraka – a nalazi se u samom srcu Evrope. Do sada je prostorna raspodjela zagađujućih tvari u zraku u Sarajevu bila uglavnom nepoznata, kao i njihovi izvori. Sada je Paul Scherrer Institute PSI, koristeći svoju mobilnu laboratoriju, prvi put pružio pouzdane podatke – i otkrio uzroke visokog nivoa zagađenja.

Sarajevo, olimpijski grad iz 1984. godine, uvijek je spremno za obaranje rekorda – nažalost, i kada je riječ o zagađenju zraka. Tokom zime, zrak iznad glavnog grada Bosne i Hercegovine u jugoistočnoj Evropi je još više zagađen česticama nego zrak u kineskoj prijestolnici Pekingu. To je pokazao istraživački projekt SAAERO (Sarajevo Aerosol Experiment), u kojem su učestvovali istraživači iz osam zemalja. Pored Laboratorije za atmosfersku hemiju u PSI Centru za energiju i nauke o okolišu, vodeću ulogu imali su i Univerzitet u Novoj Gorici (Slovenija) te Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine.

Početkom 2023. godine, tim Andréa Prévôta vozio je kroz Sarajevo i u roku od tri sedmice obavio 39 mjernih vožnji – kroz gusto naseljena stambena područja na padinama uske doline, duž glavnih saobraćajnica i u sam centar grada. U tu svrhu koristili su PSI-jev "smog-mobil": kombi koji sadrži kompletnu mobilnu laboratoriju s najsavremenijim instrumentima za određivanje kvaliteta zraka. Rezultati su sada objavljeni u časopisu Environment International.

Trending

Navigacija ih navela na put: GSS Prenj spasio hrvatske državljane koji su zapeli na opasnoj dionici

"Ovim mobilnim mjerenjima smo po prvi put omogućili da se vidi gdje se javljaju posebno visoki nivoi zagađenja", kaže Prévôt, koji vodi Laboratoriju za atmosfersku hemiju pri PSI-u. "U nekim slučajevima postoje velike razlike između susjednih ulica."

Istraživači su uspjeli identifikovati i izvore zagađenja: "Grijanje na čvrsta goriva, poput drveta i uglja u stambenim područjima, glavni je faktor koji uvečer podiže koncentracije čestica", kaže Prévôt.

Oko dvije trećine svih mjerenja premašilo je preporučenu dnevnu granicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za fine čestice (PM2.5) od 15 mikrograma po kubnom metru. Zabilježeni su i kratkotrajni vršni nivoi od nekoliko stotina mikrograma po kubnom metru.

Neujednačena raspodjela zagađenja u večernjim satima

Tokom dana, zagađenje česticama je u gradu raspoređeno prilično ravnomjerno. U večernjim satima koncentracije naglo rastu u pojedinim naseljima – posebno u stambenim područjima izvan centra. Tamo čak do 60 posto organske komponente čestica potiče od peći na drva. PSI tim je također pronašao visoke koncentracije policikličnih aromatskih ugljikovodika, koji se smatraju kancerogenim.

Zrak je zagađen i u starogradskoj četvrti Baščaršija na istoku grada. Međutim, ove emisije ne potiču od grijanja na drva, već iz kuhinja brojnih restorana.

Prije oko 10h

Građani Sarajeva se opet guše u smogu: Zrak "opasan", izbjegavajte boravak van kuće

"Ovdje vam je stalno miris roštilja u nosu", kaže članica PSI tima i koautorica studije Katja Džepina. Postoji i jedna prednost za stanovnike: noću svjež zrak ulazi u dolinu s istoka, pa nivo zagađenja brže opada nego na zapadnoj strani.

Sumpor-dioksid iz starih elektrana

Još jedan zagađivač zraka je sumpor-dioksid. Osamdeset jedan posto svih evropskih emisija ovog plina potiče iz zapadnog Balkana – prvenstveno iz starih termoelektrana na ugalj koje datiraju još iz sovjetskog doba. Kada su istraživači PSI-a krenuli iz Ciriha sa svojom mobilnom laboratorijom, nivoi sumpor-dioksida bili su jedva mjerljivi. Međutim, čim su stigli u Bosnu i Hercegovinu na Balkanu, vrijednosti su naglo porasle i ostale visoke, posebno u dolinama u i oko Sarajeva.

Da bi se poboljšao kvalitet zraka u Sarajevu, što više zgrada trebalo bi izolirati i priključiti na plinsku mrežu. To nije jednostavno svugdje, posebno na padinama, pa se brzo rješenje ne nazire. Pored plina, čišći sistemi grijanja na pelet također bi mogli biti održivo rješenje.

Hiljade smrtnih slučajeva zbog zagađivača zraka

Ovo ima ozbiljne posljedice po zdravlje. U međunarodnoj studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Nature, u kojoj je učestvovao i André Prévôt, istraživači su analizirali toksičnost specifičnih zagađivača zraka. Nije važna samo količina čestica; ključni faktor je oksidativni stres u plućima, koji može pokrenuti respiratorne i kardiovaskularne bolesti te dovesti do prerane smrti. Već u toj studiji, Sarajevo je bilo na neslavnom prvom mjestu. Istraživači procjenjuju da bi smanjenje zagađenja zraka za 50 posto moglo spasiti 5.000 života godišnje u Bosni i Hercegovini.

André Prévôt preporučuje da se mjerenja kvaliteta zraka na zapadnom Balkanu ujednače uspostavljanjem tzv. "supersite" lokacija. To su stalne mjerne stanice koje kontinuirano bilježe podatke o kvaliteti zraka tokom više godina, čime se omogućava poređenje mjerenja.

"Regija je i dalje nedovoljno istražena", kaže Prévôt.

U narednim mjesecima njegov tim planira djelimično popuniti ovu prazninu analizirajući dodatne podatke iz kampanje mjerenja provedene početkom 2023. godine. Istraživači žele, između ostalog, ispitati kako promjene koncentracije sumpor-dioksida utiču na hemiju atmosfere.

Piše: Bernd Müller