Posljednji rok za povrat prebivališta u Sloveniji 24. juli

Posljednji rok za povrat prebivališta u Sloveniji za osobe kojima su vlasti ove zemlje tokom 1991. i 1992. godine oduzele pravo boravka u Sloveniji je 24. juli 2013. godine, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare, javlja agencija Anadolija.

Izvršni direktor CIVIC linka Igor Mekina upozorio je da za manje od sedam dana ističe rok od tri godine koji je postavila slovenačka vlada (24. jula 2010.) za podnošenje zahtjeva za povratak tog prava. Ukoliko to ne zatraže, oštećeni građani neće imati više ni mogućnost da traže odštete na osnovnu slovenačkog zakona za odštete za izbrisane, koji će biti donesen na jesen.

"Postoje mnogi ljudi koji su radili i živjeli u Sloveniji, a izbrisani su. Svako ko je živio i radio tamo, mora da provjeri da li je izbrisan ili je sam otišao. Ako je bio izbrisan iz registra stranog stanovništva Slovenije, znači da je i on bio žrtva tog akta Slovenije", kazao je Mekina.

Pretpostavlja se da u BiH živi oko 10.000 građana koje je Slovenija 'izbrisala', a ono što oni treba da naprave jeste da ispune dokument od tri stranice i potpišu se. Mekina je pojasnio da isti dokument treba poslati na adresu upravne jedinice u kojoj su živjeli sa povratnicom.

"Kad se procedura započne, dokumenti se mogu dopunjavati. Najbitnije je da se procedura započne do 24. jula, i da se ne zakasni", naglasio je Mekina.

Jedan od izbrisanih građana i osnivač i član predsjedništva Civilne inicijative izbrisanih stanovnika Slovenije Aleksandar Todorović pojasnio je da je proces borbe za povrat prava započet deset godina nakon brisanja.

"To se dešavalo tako da vam 'probuše' sve dokumente, više ne postojite i mogu vas izbaciti iz države. Bitno je da se izbrisani obavijeste da je 24. juli posljednji datum. Slovenija je pod pritiskom izbrisanih napravila vremenski ograničen zakon i bitno je da izbrisani apliciraju na vrijeme, da bi ušli u proces", rekao je Todorović.

Slovenija je tokom 1991. i 1992. godine izbrisala oko 25.671 osoba iz navedenog registra među kojima i 5.610 maloljetnih lica, a pretpostavlja se i oko 10.000 Bosanaca i Hercegovaca.