Pogled iz Brisela: Kada će građani BiH konačno izgubiti povjerenje u političare?

Približavaju se predsjednički izbori u Bosni i Hercegovini, a zvaničnici u Briselu se pitaju kada će Bosanci i Hercegovci konačno izgubiti povjerenje u svoje političare.

Piše: Aleksandra Kuljanin, Radiosarajevo.ba

Nakon što je Hrvatska pristupila Evropskoj uniji, a Srbija i Crna Gora napravile značajne korake za dobivanje statusa kandidata, pitanje Bosne i Hercegovine i njenog progresa ka Evropskoj uniji još uvijek je u zraku. Na pitanje da li su evropski zvaničnici izgubili povjerenje u BiH i odustali od nje, u Briselu su nam odgovorili da je pravo pitanje kada će građani naše zemlje konačno izgubiti povjerenje u svoje vlade.

“Političari u BiH se nisu potrudili ni oko najmanjeg problema i rješavanja pitanja Sejdić-Finci, kako da očekujemo ispunjenje drugih zahtjeva?”, postavljaju nam pitanje naši izvori iz Evropske komisije.

Kao rješenje vide privatizaciju državnih kompanija s ciljem oduzimanja te imovine od vlade, čime bi se, smatraju, smanjila korupcija. Prema njihovom mišljenju, MMF bi pred narednu tranšu kredita, o kojoj bi se trebalo pregovarati nakon oktobarskih izbora, trebao tražiti privatizaciju državne imovine i na taj način oduzeti firme iz ruku političara.

Međutim, iako pozdravljaju proteste i činjenicu da je u našoj zemlji konačno došlo do buđenja svijesti, u Evropskoj komisiji smatraju da se nakon izbora ništa neće promijeniti. Ono što bi trebalo uraditi, smatra naš sagovornik, jeste hitna ustavna reforma i strožija retorika u smislu ukazivanja ko je i zbog čega odgovoran za trenutnu lošu funkcionalnost države.

Uloga Hrvatske i Srbije

“Srbija će igrati ogromnu ulogu u regiji”, rečeno nam je, uz usporedbu da bi ta uloga mogla biti slična ulozi Poljske u procesu pristupanja zemalja Istočne Evrope Uniji.

Prema njegovim riječima, u Srbiji je potrebna hrabrost političkog kora da se stabiliziraju odnosi s Kosovom, iako je ova zemlja do sada napravila najznačajniji napredak u regiji u posljednje vrijeme. Iako formalno Srbija vjerovatno neće morati da prizna Kosovo kako bi pristupila EU, nepriznavanje nezavisnosti najnovije balkanske države moglo bi dovesti do problema sličnih onima na Kipru, te postojanja dvije vlade.
Hrvatska treba posebno da se uključi u stabilizaciju odnosa u BiH, bez igranja nacionalne karte i ohrabrivanja hrvatskih stranaka na tlu naše zemlje, dodao je.

Kada je riječ o novim investitorima na području Jugoistočne Evrope, izvori iz Evropske komisije gledaju na Srbiju, Rumuniju, Bugarsku i Tursku kao zemlje u kojima bi se mogao desiti novi upliv novca.

Proces pristupanja Uniji je sada pooštren, a naredno proširenje moglo bi se desiti 2020/21 godine. Crna Gora i Srbija još uvijek nisu finansijski spremne za ulazak u EU, a Albanija bi u junu mogla dobiti status kandidata, rečeno nam je u Evropskoj komisiji.

Savjet bh. političarima iz Evropske komisije je da se tajna uspjeha krije u stvaranju politike koja bi sve strane dovela na istu poziciju, na putu ka promjenama koje bi dovele do izlaza iz stanja "propale" države, kakvom se BiH trenutno čini.