Počelo postizborno cjenkanje u Evropi

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso potvrdio je u utorak da će se kandidirati za drugi petogodišnji mandat na toj dužnosti.

„Počašćen sam što me je predsjednik Evropskog vijeća zatražio da istakne moje ime za drugi mandat“, izjavio je Barroso nakon sastanka s češkim premijerom Janom Fischerom.

„Zatražio sam od Barrosa odgovor je li spreman za drugi mandat i odgovor je bio pozitivan“, rekao je Fischer.

Češki premijer najavio je da će se sada posvetiti konsultacijama s drugim državama članicama o budućem predsjedniku Evropske komisije.

Predsjednika Evropske komisije imenuju jednoglasno predsjednici država ili vlada država članica, a potvrđuje Evropski parlament.

Očekuje se da će Barroso biti imenovan sljedeće sedmice na samitu EU.

Međutim, neke članice, u prvom redu Francuska, traže da se novi predsjednik Evropske komisije imenuje tek poslije referenduma o Lisabonskom ugovoru u Irskoj, koji bi se trebao održati u oktobru.

Barrosovoj kandidaturi u prilog ide odličan rezultat Evropske narodne stranke (EPP), kojoj pripada, na upravo završenim izborima za Evropski parlament.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt, čija će zemlja od 1. jula preuzeti predsjedanje EU, pozvao je u utorak da novi predsjednik EK bude imenovan sljedeće sedmice na samitu EU 18. i 19. juna, prenosi Hina.

„Zauzimam se za to da već sada damo puni i potpuni mandat predsjedniku Evropske komisije, a ne samo načelnu podršku, za što se zalažu Francuska i Njemačka“, rekao je Reinfeldt novinarima u Bruxellesu.

Pregovori su počeli i za druga čelna mjesta u evropskim institucijama, pišu evropski mediji.

Predsjednik grupe EPP-ED u Evropskom parlamentu Joseph Daul izrazio je uvjerenost da će Barroso biti potvrđen ali EPP za to u parlamentu treba saveznike, a ljevica Barrosom nije zadovoljna.

Čelnik liberala Graham Watson rekao je da bi bilo "logično" da se za tajno glasanje sredinom jula sastavi koalicija desnog centra. Ali ni to nije dovoljno da bi se osiguralo 369 potrebnih glasova ako bude glasalo svih 736 zastupnika, osobito stoga što se ne očekuje da će francuski liberali glasati za Barrosa. Zeleni također ne dolaze u obzir. Njihov čelnik Daniel Cohn-Bendit pozvao je da se spriječi Barrosov reizbor. Socijalisti su spremni razmotriti njegovu kandidaturu samo ako predstavi više socijalno orijentiranu agendu.

Watson je sugerirao da bi EPP mogao dobiti podršku liberala za Barrosa ako grupacija odustane od dužnosti predsjednika Evropskog parlamenta, koju on sam priželjkuje.

„Petogodišnji mandat mogli bi podijeliti socijalisti i liberali“, rekao je.

EPP trenutno za tu dužnost ima dvojicu kandidata - Italijana Maria Maura i Poljaka Jerzyja Buzeka.

Nagađa se također da bi Daul mogao izgubiti svoje mjesto na čelu EPP-ove frakcije zbog dogovora o predsjedniku EP-a. To će biti odlučeno 23. juna.

Evropski parlament u novom bi sazivu mogao dobiti i nove političke grupe, možda antifederalnu grupu predvođenu britanskim konzervativcima. To bi mogla biti četvrta najveća grupa u Parlamentu s više od 50 zastupnika, no Britanci ipak tek moraju pronaći zastupnike iz još šest država članica kako bi prešli potreban prag.

Fena/radiosarajevo.ba