Mađarska usvojila novi, sporni ustav

 Novi ustav ili "Orbanov ustav", kako ga naziva velik dio mađarske štampe, što su ga u ponedjeljak u parlamentu izglasali zastupnici vladajuće stranke Fidesza uz bojkot opozicije, kritizirale su nevladina udruženja i udruženja za ljudska prava, prenose agencije.

 

Fidesz, stranka desnog centra premijera Viktora Orbana, koja je 2010. osvojila dvotrećinsku parlamentarnu većinu, revidirala je ustav unijevši u njega reference na Boga i tradicionalne obiteljske vrijednosti, a civilna udruženja i udruženja za ljudska prava tvrde da je skrojen prema svjetonazoru kršćanske desnice.

 

Zabrinute su stoga za prava manjina, kako nacionalnih, među kojima je i hrvatska, tako i drugih manjinskih grupa, te za druge demokratske vrijednosti. 

 

Vladajuća stranka pak tvrdi da ustavom dopunjuje demokratizacijski proces pokrenut 1989. padom komunističkog režima. 

 

- To je velik dug prema Mađarima koji su promijenili režim i političkim igračima koji su sudjelovali  u oblikovanju političkog života, rekao je uoči glasanja u parlamentu Janos Lazar, predsjednik kluba zastupnika vladajućeg Fidesza.

 

- Sad pokušavamo podmiriti taj dug, rekao je Lazar, prenosi Reuters.

 

Hiljade Mađara protestovalo je u petak protiv novog ustava koji će, kako tvrde civilna udruženja i udruženja za ljudska prava, slabiti demokraciju kada stupi na snagu 1. januara 2012., pošto ga 25. aprila potpiše predsjednik države Pal Schmitt, blizak premijeru

Orbanu.

 

Ustav koji donese samo jedna stranka "ne odgovara pravnoj državi", istakla su nevladina udruženja, među njima TASZ, Udruženje za ljudska prava, a historičar Andras Mink nazvao ga je "ustavnim pučem", prenosi AFP.

 

Ustav ograničuje ovlasti vrhovnog suda o proračunu i porezima i omogućuje predsjedniku da raspusti parlament ne bude li proračun donesen do aprila. Također donosi stroge propise za smanjenje javnog duga, što su ulagači pozdravili.

 

Novi ustav kritizirale su i evropske ustanove. Venecijanska komisija, savjetodavno ustavno tijelo Evropske unije, smatra da proces donošenja teksta nije bio transparentan.

 

Analitičari ističu da je ključni problem s novim ustavom to što će omogućiti Fideszu nadzor ključnih javnih ustanova, kakvo je Fiskalno vijeće, koje nadzire proračun i nakon 2014., kada završava mandat sadašnjoj vladi.

 

Nijedna opoziciona stranka nije sudjelovala u sastavljanju teksta. Sve su ocijenile da njihove primjedbe neće biti uvažene. Samo je stranka krajnje desnice Jobbik sudjelovala u raspravama, a zatim je i ona odustala.

 

Opozicija i protivnici novog ustava ističu da je taj tekst osmišljen kako bi Orban učvrstio vlast svoje stranke i svoju osobnu vlast, kako danas tako i u budućnosti.

 

Sadašnji ustav potiče iz 1949. godine, a bio je uveliko dopunjavan nakon pada komunizma 1989. godine. 

 

- Iako ga nitko nije zapravo volio, taj ustav je bio upotpunjavan uz sudjelovanje svih javnih faktora, napisao je politolog Gabor Torok i dodao da je novi tekst ustav samo jedne stranke, jer ga druge potpuno odbacuju.

 

/ Najčitanije