Zdravstvene preporuke stanovništvu tokom zime

Posljednjih, a kako najvaljuju meteorolozi i narednih dana, suočavamo se sa niskim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod stanovništva. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i direktorica Javne ustanove Zavod za hitnu medicinsku pomoć izdali su preporuke kako se ponašati u slučaju jakih zima i ekstremno niskih temperatura.

Kako za Fenu navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na niske temperature, zbog čega zahtijevaju pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje da hronični bolesnici, na prvom mjestu srčani bolesnici i astmatičari, kao i starije osobe, treba da izbjegavaju ili ograniče izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima, prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka.

"Djeci i bebama treba utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom, u organizam unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka, a izbjegavati alkohol, velike količine kafe i cigarete, preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama, u slučaju pothlađivanja, treba se postepeno utopljavati zamotavanjem u deku, uz konzumiranje toplih napitaka, najbolje zaslađenog čaja", navode iz Zavoda.

Direktorica JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć dr. Sena Softić-Taljanović naglasila je da niske temperature dovode do suženja krvnih žila, a sa suženjem krvnih žila dolazi do skoka krvnoga tlaka.

"Uslijed porasta krvnoga tlaka već kompromitirani krvni sudovi kod kroničnih bolesnika mogu dovesti do neželjenih posljedica, a to su moždani ili srčani udar", kazala je Softić - Taljanović i dodala da kod hroničnih plućnih bolesnika dolazi, uslijed suženja krvnih žila, do pogoršanja njihove osnovne bolesti, kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest i kronični bronhitis.

Najvažnije su mjere samozaštite te ističe da se građani mogu zaštititi tako što će uzimati svoju redovnu terapiju te se čuvati hladnoće, izbjegavati izlaske na niskim temperaturama iz svojih domova.

"Bez prijeke potrebe ne trebaju izlaziti u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. U slučaju da ipak moraju izaći, zbog nekih potreba, trebaju poduzeti mjere samozaštite, a to znači adekvatnu garderobu i obuću, odnosno trebaju se dobro utopliti, zaštiti dišni sustav (nos i usta), zaštititi se šalovima, kapama i rukavicama", navela je Softić-Taljanović i dodala da se to preporučuje i ostalim građanima.

Također, jedna od preporuka je da se izbjegava konzumiranje alkohola iz razloga što alkohol stvara lažni subjektivni osjećaj topline. Pojasnila je da alkohol dovodi do toga da dolazi do širenja krvnih žila, a koža – kao najveći ljudski organ onda otpušta toplinu, i korištenjem alkohola dolazi do pothlađivanja i smrzavanja.