Staro Sarajevo: Pogledajte kako je izgledala Ilidža 1895. godine

Ilidža je jedno od najljepših sarajevskih naselja, a i izletišta Sarajlija koji vikendom posjećuju Vrelo Bosne ili se odluče na šetnju po Aleji. 

Prve ljudske naseobine na području današnje Ilidže potiču iz kasnijeg neolitskog perioda, a naselje Butmir koje je bilo smješteno na obalama rijeke Željeznice, arheološki je otkriveno između 1893–1896. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i oružja, kostiju životinja i biljne hrane.

Stanovnici tadašnjeg Butmira, bavili su se poljoprivredom, stočarstvom i lovom, a izložbu kao stalnu postavku o Butmirskoj kulturi možete posjetiti u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, te vidjeti fascinantne fragmente iskopina. 

A mi idemo u noviju historiju, tačnije 1895. godine, gdje je Ilidža i dalje značajno kulturno i historijsko mjesto Sarajeva.

Na Reddit zajednici /bihstorija objavili su slike stare Ilidže iz 1895. godine, iz kalendara "Bošnjak", a fotografije su očaravajuće i nostalgične za nekim starim vremenima. 

Kalendar "Bošnjak" je 1895. godine objavio da:

"Na slici, koja nam prikazuje llidžu gledajući na nju sa poljoprivredne stanice u Butmiru, predstavlja se Ilidža kao kakva fina moderna varošica. Sa lijeve rake vidi se omanja lijepa kuća, u kojoj je zasebna banja za gospođe, za tim velika zajednička banja sa dvije kule na krovovima, pod koja su velika korita za zajedničko kupanje u vrućoj sumpornoj vodi, prvo za ženskinje, a drugo za muškinje, a među njima imaju zasebne izbe za kupanje."

Ilidža je također poznata po sumpornim vrelima, a u kalendaru se navodi i zapis sa Ilidže iz te godine gdje kažu da "prošavši s ove strane Ilidže pored nove velike banje, dolazimo do velikog sumpornog vrela, koje nam slika predstavlja. Ovo je vrelo bušenjem na starom vrelu istom 1893. godine otkriveno, a iz njega ključa sada snažan vir. koji za 24 sabata daje vodenu množinu od 13.800 hektolitara. Toplina ovoga vrela čini 58° C. Stručnjak, kao čuveni profesor dr. LudTrig u Beču, izrekao je o tome vrelu, da se može ubrojiti među najdragocjenija vruća mineralna vrela; voda iz ovoga vrela izvrsna je ne samo za kupanje, već obzirom na njezine kemične sastojke i za unutrašnju upotrebu, za pijenje."

Navode i da su i tada sarajevski izletnici rado dolazili na vrela, ali se i divili toplini i njihovoj ljepoti.

U toj godini, na Ilidži su prikazani i hoteli, kao što su "Bosna", za kojeg kažu da je "krasna i ukusna neimarska građevina". Drugi hotel koji se spominje jeste "Bosna" uz kojeg su pronađene rimske iskopine "u zemlji sa slikama u mozaiku, sačuvane za sva vremena". 

I treći hotel je hotel "Hungaria" koja je imala "krasne cvijetne nasade okolo i kolski put koji vodi do vrela Bosne ispod Igman-planine". 

Danas se na mjestima ovih hotela nalaze novi, drugih naziva i drugačije izgradnje, a Ilidža kao omiljeno sarajevsko izletište živi i skoro 120 godina kasnije.