Šeta: Žene moraju biti uključene u rad džemata

Izmjenama i dopunama postojećeg Ustava Islamske zajednice u BiH, koje su trenutno u procesu, željeli bismo da se određenim mehanizmom inkorporira veće učešće žena, rekla je u razgovoru za Agenciju Fena mr. sci. Đermana Šeta, voditeljica Odjela za istraživanje Centra za edukaciju i istraživanje Nahla.

Po ovom ustavu, koji je od 2007. godine u fazi izmjena i dopuna, ne postoje formalnopravna ograničenja za angažman žena bilo da je riječ o izbornim funkcijama ili o zapošljavanju žena u organe i institucije Islamske zajednice.

"Jedine restrikcije koje postoje na osnovu razumijevanja islamskih propisa su restrikcije vezane  za imamsku poziciju i to za miješani džemat. Sve ostalo što je u nadležnosti Islamske zajednice formalnopravno žene bi mogle raditi: od toga da su u administraciji Islamske zajednice, kandidatkinje na izbornim listama, članice džematskog odbora do toga da budu članice Sabora", kazala je Šeta.

Žene rijetko na pozicijama sa kojih se odlučuje

Navodeći da je u odnosu na poslijeratni period danas žena mnogo više ona je istakla da u najnovijem sazivu Sabora Islamske zajednice u BiH imaju četiri sabornice i da je sve više žena na kandidatskim listama.

"Iako je to još zanemariv broj, o čemu javnost nije uvijek ni upoznata, stvari se polako mijenjaju. Dokaz tome je da je doc. dr. Dževada Šuško nedavno imenovana za direktoricu Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka pri Islamskoj zajednici ili da je izvršna urednica Novog muallima čiji je izdavač Udruženje ilmijja Islamske zajednice u BiH, mr. Senada Tahirović. Također, žene su zastupljene i u medijima Islamske zajednice, i na drugim mjestima, iako to moramo istaći, rijetko na mjestima gdje se kreira i odlučuje", pojašnjava Šeta.

Ključna stvar koja nedostaje, po njenim riječima, jest strategija ili sistem koji bi osigurao da žene budu više uključene u rad džemata od najnižeg do najvišeg nivoa.

"Dakle, vidimo da su žene uključene, ali to zavisi od pojedinačne volje imama ili općenito okruženja u kojem žena živi. Zato bi trebalo da postoji sistemsko rješenje, koje će neophodno uključiti žene, a ne čekati na njihovu inicijativu", kaže Šeta.

Tokom izmjena i dopuna Ustava Islamske zajednice u BiH, smatra, da bi se mogle uvesti određene afirmativne akcije ili mehanizmi koji bi osigurali da veći broj žena uđe u sistem.

Mišljenja je da se u administrativnom smislu Islamska zajednica treba bolje organizirati.

"Pri tome bi se osiguralo da se jednom džematskom odboru, koji ima npr. pet do sedam članova, uvede da jedan ili dva člana budu žene", rekla je Šeta.

Žene koje nose maramu teže se zapošljavaju

Za razliku od nekih drugih muslimanskih zajednica u okruženju gdje žene kao rezultat različitih historijskih okolnosti rijetko idu u džamije, "žene su u BiH aktivno prisutne u džamijama".

Na pitanje s kojim problemima se muslimanka ovoga podneblja svakodnevno susreće, Šeta ističe da su to slični problemi s kojima se susreću žene uopće: problemi nezaposlenosti, nasilje, nedovoljno prisustvo na pozicijama odlučivanja...

"Evenutalno, možda treba reći da postoji razlika kod onih muslimanki koje nose maramu. Istraživanja su pokazala da je ženama s maramom zbog diskriminacije put zapošljavanja nešto otežan, kao i napredak u karijeri", navodi Šeta.

Govoreći o nasilju nad ženama ističe da bi vjerske zajednice u skladu sa svojom misijom socijalnog nauka trebale prije svega da proaktivno govore protiv nasilja i da rade na otvaranju posebnih odjela poput savjetovališta ili sigurnih kuća.

"Od vjerskih zajednica na ovim prostorima Katolička crkva najviše radi na rješavanju ovih pitanja", istakla je u razgovoru za Fenu Đermana Šeta, voditeljica Odjela za istraživanje Centra za edukaciju i istraživanje Nahla.

Đermana Šeta je magistrica religijskih studija i autorica knjige Zašto marama - Bosanskohercegovačke muslimanke o životu i radu pod maramom. Diplomirana je anglistica i samostalna konferencijska prevoditeljica. Autorica je brojnih članaka i prijevoda s rodnom i religijskom tematikom.