Sarajevska općina otvorila izložbu o genocidu u Srebrenici: Potresne slike svjedoče o vremenu užasa

U znak sjećanja na tragične događaje u Srebrenici, a povodom 29. godišnjice genocida koji se dogodio 11. jula 1995. godine, danas je u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo otvorena izložba "Ars Memoriae".

Radi se o reinterpretaciji izložbe koja je 2015. godine prvi put predstavljena u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

Na izložbi su predstavljeni radovi umjetnika koji kroz svoja umjetnička djela pružaju vizuelnu posvetu i sjećanje na genocid u Srebrenici. Umjetnici koji su učestvovali u kreiranju izložbe i čiji su radovi izloženi su Danilo Krstanović, Juliett Walker, Elma Čaušević-Mujezinović, Danis Lan Fejzić i Adis Elijas Fejzić.

Postavka je osmišljena kao kolaž različitih autorskih senzibiliteta koji se postavljaju u jedinstveni vizualni koncept. Svaki autor, sa svojim ličnim i profesionalnim iskustvom, autentično govori i ostavlja svoj zapis o srebreničkoj, ali i ukupnoj bosansko-hercegovačkoj tragediji.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić koji je istakao da je ova izložba samo mali doprinos koji lokalna zajednica daje  za čuvanje memorije o genocidu u Srebrenici, naglasivši da moramo biti jaki i težiti ka pravdi, ali imati svjesnost i snagu da se odbranimo od zla.

„Već nekoliko godina unazad naša Galerija tematski prati 11. juli, datum kada se obilježava genocid u Srebrenici. Ova izložba je dio toga i mali doprinos naše lokalne zajednice i pokušaj da sve bitne datume i događaje za našu općinu i Bosnu i Hercegovinu ispratimo na adekvatan način. Jučer je završen jedan veliki cvijet Srebrenice na kružnom toku u ulici Džemala Bijedića, vjerovatno najveći po dimenziji u cijeloj BiH.

To je naš način da se prisjetimo onoga što se dešavalo u Srebrenici. Mislim da naše poruke i ono što učimo iz toga nisu baš potpune. Ne možemo se nadati da će zlo samo sebe pobijediti. Mi moramo biti jaki i ne smijemo dozvoliti da budemo poniženi.

Ono što se desilo u julu 1995. godine je nauk za sve buduće generacije da se ne smije dopustiti i dovesti se u situaciju slabosti. Tada je to zlo bilo jače i snažnije, dobilo je veći prostor i da bi se spriječilo u budućnosti, treba nam snaga na strani pravde. Pravda, uz to što je ideal, mora imati i snagu da se odbrani od zla", rekao je Efendić.

Autor koncepta izložbe, poznati bh. umjetnik Adis Elijas Fejzić rekao je da je cilj izložbe podsjetiti na genocid u Srebrenici, istakavši da se kroz sjećanja može roditi i nada da ćemo postati bolji ljudi.

"Ova izložba je jedna od reinterpretacija izvorne izložbe “Umjetnost sjećanja” i ovo je prvi put da pod tim imenom ponovo to radimo, ali sada u saradnji sa Galerijom Općine Novi Grad Sarajevo. O Srebrenici ništa drugo ne možemo ni reći, osim da je to tragedija i to je samo jedna riječ kojom se to može opisati, a ni jedna riječ zapravo nije dostojna.

Ali šta umjetnik može uraditi nego o tome govoriti upravo zbog sjećanja i da kroz to sjećanje se rodi i neka nada da ćemo svi u ovom prostoru i našem trokutu, ako ne i šire, postati bolji jedni prema drugima.", rekao je Fejzić.

Dodao je da se radi o radovima više autora koji učestvuju u cijelom konceptu i koji su svi na svoj način progovorili o Srebrenici.

"Imamo Danila Krstanovića koji je doslovno prenio jeku i refleskiju koja se dešava nakon genocida, gdje su na njegovim fotografijama zabilježeni momenti gdje ljudi pokazuju boli koje nikada ne prođu. To je dokument o boli. Kod Danisa imamo jedan apstrahirani pristup prikaza i boli i stradanja i sjećanja kroz grafiku.

Julliet i Elma su to uradile kroz sklupture i instalacije. Ja sam uz asistenciju Gorana Lizdreka napravio jednu lirsku metaforu uglavnom za bol žena koje su ostale žive nakon gubtika muževa, sinova, braće. Mislim da smo postavili izložbu koja na različite načine govori o istome, i svako od nas umjetnika progovara o nekim različtim stvarima koje čine jedan cijeli kompleks tog bola", izjavio je Fejzić.

Duga je noć

Jedna od umjetnica, kiparka Elma Čaušević-Mujezinović, svojim radovima priča priču o čekanju voljenih, nadi, želji, ali na kraju i surovoj istini, da oni koje čekaju, neće doći.

"Ovdje sam izložila nekoliko radova. Jedna instalacija prikazuje ritual ispijanja kafe, koji se zove ‘Duga je noć’. On se direktno naslanja na našu tradiciju ispijanja kafe i specifičnosti okretanja jednog fildžana, zatvorenog prema dolje, ako neko slučajno dođe.

U ovom slučaju, ta tradicija je predstavljena na jedan malo jezovitiji način s obzirom na naslov ‘Duga je noć’. Vidimo jednu majku koja čeka. U početku čeka da se sinovi, očevi, muževi i porodica vrate iz te duge šetnje smrti. Poslije, kada to čekanje ne bude ispunjeno, ona čeka da se pronađu njihovi ostaci, a poslije toga čeka i svoju smrt da bi im se pridružila", rekla je Elma.

Juliet Walker, umjetnica iz Velike Britanije, također ie dala svoj doprinos izložbi i predstavila svoje radove i njeno viđenje Srebrenice i života ljudi koji su ostali i preživjeli genocid.

"Užasno je sve što se dogodilo u Srebrenici i teško je to pretvoriti u umjetnost jer to mora biti nešto duboko i od srca. Ja sam se fokusirala na to kako je živjeti 29 godina bez nekoga. Ne na sam događaj, nego na taj proces. Jedan rad koji je izložen govori o tome kako je izgubiti muža. Ja to ne znam, ali mogu zamisliti da tada tijelo bude prazno i teško u isto vrijeme.

Drugi vid tog rada govori o tome da pričaš sa nekim koga si izgubio, pričaš sa njegovom dušom na neki način. Drugi rad predstavlja 29 svijeća, i jedna svijeća je veća od ostalih i predstavlja majku i govori o tome kako bi bilo izgubiti sina. Sin ostaje u sjećanju, iste forme, istih godina, dok majka stari, a sin ostaje uvijek isti“, rekla je Walker.

Izložba će biti otvorena  do 22. jula 2024. godine, svaki radni dan u periodu od 10 do 16 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.