Sarajevo na dnu ljestvice evropskih gradova po broju parkova

Prema analizi javnih zelenih površina u KS, podaci su veoma loši, odnosno Sarajevo je pri dnu ljestvice evropskih gradova.

Kako se navodi u analizi, neki od uzoraka ovakvog stanja su devastacija tokom ratnog perioda i nedostatak sanacije (neplanska šteta, sječa, požari i slično), nepoštivanje urbanističko-planske dokumentacije, nedorečenost, nelogičnost zakonske legislative, čest izostanak hortikulturnih projekata za redovno održavanje zelenih površina itd. 

Samo prodaja i betoniranje

Prema podacima o površinama općina Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad izračunato je da procentualna zastupljenost zelenih urbanih površina u jezgri Grada Sarajevo iznosi samo 1,54 posto, što ga smješta na samo dno ljestvice evropskih gradova po ovom pitanju.

Anes Podić, koordinator pojekta „Eko akcija“ navodi da su ovakvi podaci zabrinjavajući, te da to što su planine oko Sarajeva ne smije da bude opravdanje .

„Parkovi su u svim gradovima u svijetu mjesto gdje šetate, gdje se odmarate, pustite djecu da se igraju ili jednostavno provedete lijepo vrijeme, takvih parkova kod nas je sve rjeđe, jer postaju meta investitorima“, kazao je Podić za Radiosarajevo.ba.

Podić smatra da svi nivoi vlasti pomažu investitorima, te da je jedino što rade usmjereno u prodaju i betoniranje.

„S druge strane Sarajevo, zbog zagađenja ima velike probleme i to ne samo u zimskim nego i ljetnim mjesecima. Primjer jednog sramotnog rada i trošenja novca je zeleni zid. Jednostavno mislim da samo lutamo u ovoj sferi, ne postoji nikakva strategija“, rekao je Podić.

Najugroženiji slojevi društva u smislu ekologije su djeca i stari. U svim evropskim gradovima parkovi su prepuni staraca i djece, istakao je Podić i dodao do je kod nas situacija potpuno suprotna, jer je i malo parkova koje imamo zapušteno.

Krljanac

„Ne treba daleko otići od Sarajeva, evo imamo primjer Bihaća, Tuzle, Jablanice i drugih manjih gradova u odnosu na Sarajevo. Parkovi su uređeni i čisti, što je pokazatelj da priča o mentalitetu nema smisla. Sarajevo ima oko 1.500 ljudi koji rade na poslovima čišćenja, dok recimo Barcelona ima četiri puta više stanovnika i oko miliona turista, a imaju isti broj zaposlenih i sve je čisto“, rekao je Podić.

Gradnja zgrada u Novom Gradu i Novom Sarajevu završit će se još većim "krkljancem", mišljenja je Podić uz napomenu da je poražavajuća činjenica da ovi stanovi nisu ni za ljude iz BiH.

„Sada i kod nas imamo na djelu Land banking i to se dešava u cijelom svijetu. Ljudi umjesto u štednju ulažu u stanove. BiH je zemlja kojoj novi stambeni prostori ne trebaju, jer po posljednjim istraživanjima svaki četvrti stran je prazan“, rekao je Podić.

Podić je zabrinut jer smatra da investitori kroje planove i politiku, te sve ostalo u ovom gradu.

„Investitori će puno lakše naći prečicu do srca bilo kog vijećnika, zastupnika na bilo kom nivou vlasti, nego bilo koja potreba građana“, kazao je Podić.