Ružičasti oktobar: Podizanje svijesti o malignim oboljenjima, značaju ranog otkrivanja i prevencije

Otvaranjem Ružičastog labirinta u petak, 4. oktobra, koji će biti postavljen na Marin Dvoru, hodajući mračnim prolazima i prateći putokaze i smjernice koje će ih vraćati na početak, građani će na moment moći osjetiti koliko je težak put liječenja u Bosni i Hercegovini.  

Članice Udruženja oboljelih i liječenih od karcinoma dojke, ginekoloških karcinoma i drugih malignih oboljenja Renesansa predstavile su danas program Ružičastog oktobra, niz manifestacija s ciljem podizanja svijesti o malignim oboljenjima, značaju ranog otkrivanja i prevencije bolesti.

Predsjednica tog udruženja Enida Glušac kazala je da će pored toga, u toku oktobra posebno skretati pažnju na kompletnu problematiku zdravstvenog sistema u kojem se mora uraditi kompletna reforma zdravstva.

Istog dana, 4. oktobra, dodala je, članice tog udruženja će napraviti živu ružičastu vrpcu te pokušati podići svijest o redovnim pregledima i samo pregledima.

Također je najavila da će u subotu, 5. oktobra, biti održana manifestacija na Vilsonovom šetalištu Daj pedalu raku, koje slave zajedno sa Udruženjem Milica iz Srbije.

U okviru toga će izvesti performans kako bi odale počast svim ženama koje su, nažalost, izgubile bitku sa opakom bolešću. 

"Svaka od žena će nositi natpis sa brojem 534, što označava broj osoba oboljelih od karcinoma pluća i dojke koji se nalaze na listama čekanja", kazala je.

U danima vikenda, naglasila je, bit će održani i Dani otvorenih vrata Udruženja Renesansa, gdje će članice pričati ispovijesti kako bi približile život sa karcinomom svim osobama koje nisu informirane o tome.

Glušac, koja je na pres-konferenciji nosila ružičastu periku, kazala je da na taj način želi poslati poruku vlastima da je više ne mogu ignorisati te da će je nositi cijeli mjesec oktobra. U znak podrške, prva ambasadorica tog udruženja Hana Hadžiavdagić Tabaković nosit će periku u drugoj polovini oktobra, a svaki naredni mjesec jedna od članica i neka od javnih ličnosti.  

"Još uvijek smo tu, još uvijek nas ima u jako velikom broju nažalost i htjela bih da zahvalim na ovom 'gašenju vatre' kantonalnih ministarstva i zavoda zdravstvenog osiguranja koji su preuzeli brigu nad svojim pacijentima", istakla je.

Smatra da je to potez vrijedan hvale te je izrazila nadu da će to postati uobičajena praksa te da će i dalje preuzimati brigu o pacijentima.

"Pored ove famozne 'liste smrti' koju formira Fond solidarnosti već godinama, zbog neažurnosti, nemara i nekompetentnosti ljudi koji su za to zaduženi, dolazimo u situaciju da nemamo citostatika na kliničkim centrima, što predstavlja još jedan dodatan problem svim pacijentima, ne samo pacijentima oboljelim od karcinoma dojki, već i ostali", kazala je.

Doktorica Una Delić i vlasnica Centra za dojku kazala je da se karcinom ne može prevenirati ali da je jako važno da budu otkriveni na vrijeme.

"Nažalost, kod nas još uvijek imamo veliki broj osoba koje dolaze na pregledu već u poodmakloj fazi bolesti", kazala je.

Također je istakla da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nema screening program, koji podrazumijeva pregledanje zdrave populacije bez simptoma u svrhu prevencije, odnosno radnog otkrivanja bilo koga oboljenja.

"Stalno naglašavamo da je karcinom dojke izlječiv ukoliko je otkriven u ranoj fazi. Međutim, da bi bio otkriven u ranoj fazi, moramo se redovno pregledati. U BiH su građani, bez nacionalnog programa, osuđeni na svoju savjest kako bi upozoravali ljude na važnost pregleda", istakla je.

To znači, dodala je, da je bitno jednom godišnje otići na pregled.

"Neki karcinomi su jako mali, neki su podmukli, neki su u dubljim strukturama dojke, pa se ne mogu tek tako napadati. Po nekim svjetskim smjernicama, redovni mamografski pregled počinje jednom godišnje od napunjene 40. godine. Ali isto tako, sve više se u naučnim časopisima govori o važnosti ultrazvučnih pregleda i djevojaka od 25. godine", kazala je.

Predstavnica Pomozi.ba Saliha Rokša, Udruženja koje već dugi niz godina apelima i donacijama pomaže onkološke pacijente, kazala je da oni nisu u mogućnosti odmah reagovati i pomoći, ali da nađu način da nijedan čovjek ne ostane bez adekvatne pomoći.

"Svjesni smo problema sa kojima se susreću onkološki pacijenti, jer u prethodnih godina smo imali mnogobrojne zahtjeve za pomoć pri njihovom liječenju, bilo da su u pitanju operativnih zahvati, imuno terapije ili neka druga vrsta pomoći", kazala je.

Dodala je da su od 2021. godine do danas donirali oko 20 miliona KM pomoći za liječenje oboljelih bh. građana, a da su to najčešće bili onkološki pacijenti za čije liječenje su potrebne nekada stotine, dvije i više stotina KM.

"Iskreno se nadamo da će se u skorije vrijeme problemi onkoloških pacijenata riješiti  i da ove 'liste smrti', kako ih nazivaju onkološki pacijenti, više neće uopće postojati", istakla je.

O problemima onkoloških pacijenata govorila je i prva ambasadorica Udruženja Renesansa Hana Hadžiavdagić Tabaković te pozvala sve građanke da se što prije pregledaju.