Reuf Bajrović: Ideja građanske BiH brani se u općini Centar
Ovo su odgovori koje smo dobili od kandidata Građanskog saveza BiH za načelnika općine Centar - Reufa Bajrovića
Po čemu se Vaš program razlikuje od programa ostalih kandidata?
Prvo, ja sam jedini kandidat koji otvoreno zagovara izbacivanje SDA iz svih postizbornih kombinacija. SDA nije uspjela ovladati ovom općinom niti jedan jedini put u 21. vijeku i izuzetno je važno da se uradi sve kako bi se u Centru spriječio teror politike SDA kakvom inače svjedočimo na drugim nivoima vlasti. Ako Centar padne u ruke SDA, bojim se da ostaje malo nade za bilo kakav napredak u zemlji.
Nemajte sumnje, na ovim izborima se ideja građanske BiH brani u općini Centar.
Drugo, kod ostalih kandidata ja i nisam vidio programe posebno razrađene za općinu Centar. U najboljem slučaju se radi o nekim načelnim programima za lokalne zajednice koji se teško uklapaju u vrijeme i prostor ove, po svemu posebne općine. Ovo je jedna od najvažnijih i najperspektivnijih općina u zemlji, i tako je treba tretirati. Ugledat ćemo se na druge gradove koji su sjedišta svojih vlada i iskoristiti to kao potencijal za promjene od kojih će svi građani koji žive ili rade u Općini Centar, ili je samo posjećuju, imati koristi. Tu bih se, za razliku od dosadašnje prakse, oslonio na najveće bogatstvo općine Centar, a to su njeni građani. Moramo kreirati kulturu rada javne uprave u kojoj će građani vidjeti smisao ličnog angažmana na svim pitanjima poboljšanja kvaliteta života - od čistoće, izgleda parkova, i izgradnje dječijih igrališta, do rješavanja problema socijalno ugroženih kategorija. U tom pogledu bih kreirao nove načine učešća građana u radu javne uprave, kroz redovne sastanke s načelnikom i glavnim ljudima u upravi, bolje kanale komunikacije, te formiranje stručnih tijela i odbora u kojima bi iskreno zainteresirani građani mogli aktivno učestvovati.
Šta bi Vaša pobjeda značila za ugrožene kategorije stanovništva i generalno ljudska prava u Vašoj općini?
Kada govorimo o ugroženim kategorijama teško je govoriti o jedinstvenom načinu rješavanja njihovih pitanja. Svaka kategorija ima sebi svojstvenu vrstu problema i svaka zaslužuje jednaku pažnju. Pri tome je najvažnije stvari sagledati iz njihovog ugla i što aktivnije uključiti grupu čije probleme želimo da riješimo prvo u proces boljeg razumijevanja tih problema a zatim i razvijanja rješenja. Niti jedno rješenje nije rješenje ako nekom drugom ograničava neka prava ili mogućnosti.
Najbolji primjer toga su trotoari u općini Centar, gdje je nemarnom "rekonstrukcijom" ulica kreiran ogroman problem za pješake. Kao otac malog djeteta iskusio sam ozbiljne prepreke u pokušajima kretanja trotoarom s dječijim kolicima. Ne smijem ni pomisliti na osobe u kolicima koje se svakog dana suočavaju s dodatnim ograničavanjem pokretljivosti, čime im se čini ogromna nepravda. Pitanje mobilnosti i dostupnosti očito nije bilo razmatrano kada su se radile rekonstrukcije ključnih ulica u općini Centar, čime se ograničila ili potpuno spriječila mogućnost kretanja osobama u kolicima. To direktno utječe na sigurnost i kvalitet života ove ugroženje kategorije, kao i uostalom svih pješaka, pa će rad na izmještanju saobraćajnih znakova i ostalim potrebnim adaptacijama u cilju poboljšanja sigurnog kretanja biti jedan od prvih projekata koje bih započeo.
Ogroman je i zahtjevan posao u osmišljavanju novog koncepta socijalne pomoći kroz sistem kućne njege, gdje će pomoć biti direktna onima koji u ovom trenutku pate u tišini svog doma, izolirani od društva, ostavljeni na brigu rijetkim prijateljima ili rodbini. Tu nam treba potpuni zaokret, pogotovo u kategorijama starih, bolesnih, nepokretnih, kao i o brizi za jednu posebnu kategoriju a to su demobilisani borci koji danas imaju 60 ili 70 godina a žive ispod granice siromaštva. Oni to nisu zaslužili jer su branili ovaj grad kao ljudi u naponu snage.
Problem stanovanja u neuvjetnim jedinicama je još jedan veliki problem u Centru koji će zahtijevati više vremena. Ovo se može riješiti samo izgradnjom zamjenskih jedinica odnosno zamjenom stambenog fonda, i tu Općinu Centar zbog prirode i same starosti objekata na njezinom teritoriju tek čeka veliki posao.
Što se manjinskih prava tiče, tu ćemo svakoj grupi u raznovrsnoj manjinskoj populaciji morati pristupiti posebno s ozbiljnim namjerama da razumijemo probleme s kojima se susreću i rješenjima koja su u skladu s evropskim standardima. U općini Centar živi najviše visokoobrazovanih građana, stoga ona mora predvoditi ostale općine u smislu poštivanja i promicanja ljudskih i manjinskih prava, ne samo u zemlji nego i u regionu.
Koji su Vaši konkretni planovi za poboljšanje života u Vašoj lokalnoj zajednici?
Imamo strašno mnogo planova! Moj prioritet je izmjena načina rada javne uprave kroz njenu depolitizaciju, transparentan i odgovaran rad, te ukidanje finansiranja političkim strankama iz budžeta...
Cilj mi je od općine Centar napraviti oazu za poslovanje i življenje, koja će poslužiti kao primjer drugim općinama širom zemlje. To se prvenstveno mora uraditi sprečavanjem daljeg procesa kasabizacije.
Kao prvo, općina Centar jako zapuštena po pitanju izgradnje infrastrukture. Stoga se namjeravam baviti ozbiljnim infrastrukturnim projektima, počevši od hitne intervencije oko odvijanja saobraćaja, parkiranja i kretanja pješaka cijelim područjem općine Centar. To podrazumijeva označavanje parkirnih mjesta, povećavanje njihovog broja, i proširivanje zone naplate parkinga tamo gdje je to logično i neophodno. Uvest ćemo sistem nulte tolerancije na nepropisno parkiranje. Osmislit ćemo novi koncept prijevoza za padinske dijelove, i izmjestiti terminal Sutjeska na primjereniju lokaciju. Planirali bismo i da produžimo Vilsonovo šetalište do Skenderije i Obalu Maka Dizdara do mosta Drvenija, kao što je već decenijama zapisano u prostorno-planskoj dokumentaciji. Natkrili bismo korito Koševskog potoka u onih preostalih 100 metara na Skenderiji i time dobili novi prostrani park kod zgrade Općine Centar. Želim da riješimo višedecenijski problem Stare Centrale, pa da izgradimo ili predloženi Tehnički muzej ili neki drugi javni objekat, npr. Festivalski centar Sarajeva. U saradnji sa Gradom Sarajevom i, nadamo se, prijateljima iz Austrije, pokrenuli bismo obnovu Austrijske kuće i tamo napravili Gradski umjetnički paviljon. Volio bih da u parku Hastahana izgradimo Muzej opsade po izvanrednom projektu FAMA.
Centar mora biti primjer cijeloj BiH u smislu promocije urbane kulture. Turbo folk je kao politički projekat kulturne kolonizacije osmišljen u susjedstvu i ne smije se dozvoliti da zaživi u našoj sredini. Našoj djeci ne treba Ceca nego Amira Medunjanin i Damir Imamović. Ne treba im Miligram nego Letu štuke i Dubioza kolektiv.
Inače, želja mi je da od Centra napravim "Općinu prijatelja djece". To prije svega uključuje poboljšanje postojećih i izgradnju novih dječjih zona, sa akcentom na sigurnosti djece i osiguravanju pristupačnosti za djecu sa posebnim potrebama. Promijenit ćemo neuspješan i propali koncept Parka Jezero time povećavši kapacitete za rekreaciju. Želim da sve devastirane objekte za ovu populaciju stavimo u funkciju.
Čiste ulice, čisti zrak, sigurno kretanje... sve su to stvari na koje se više ne treba niti smije čekati!
Olakšali bismo i uvjete za započinjanje novog biznisa kroz smanjivanje nameta i pojednostavljivanje procedura za registraciju. Privlačenjem novih ulaganja ne samo da bismo kreirali uvjete za kreiranje novih radnih mjesta nego bismo i povećali broj onih kojima je u interesu da ova općina napreduje u smislu kvaliteta života - ljepši grad znači više posjetilaca, više posla, više prihoda...
Šta biste izdvojili kao najveći problem stanovnika Vaše općine?
Potpuni nedostatak upravljanja Centrom, u smislu savremenog menadžmenta koji treba da je doslovno korak ispred u odnosu na situaciju na terenu. Savremena uprava mora misliti unaprijed, i imati jasnu viziju te plan kako da je ostvari. Koliko ja vidim, od administracije Općine Centar mi već 20 a možda i više godina slušamo samo opravdanja „zašto je to tako“ i „što to tako mora biti“, bez obzira što je nekada očigledno da je riječ o problemu koji je rezultat stihije ili nekog čuvenog privremenog rješenja od prije 30, 40 ili 50 godina.
Posebno pitanje je nerad Grada Sarajeva, koji je apstraktna pojava u našem društvu. Gradska administracija ne radi svoj posao, a nedostatkom funkcionalnog Grada Sarajeva mi smo prepušteni na milost i nemilost Kantonalnoj administraciji, a u kojoj se prelamaju mnogi interesi, ali ponajmanje interesi nas iz centralnih gradskih općina. Ali to je jedno posebno pitanje koje zaslužuje poseban razgovor.
Kako komentirate rad aktuelnog načelnika?
Bio je bolji od bilo koga ko bi eventualno došao iz SDA.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.