Profesor Drešković upozorava: "Sarajevo bi moglo ostajati bez vode danima, a ne satima"

Klimatske promjene, sve kraći periodi zadržavanja snježnog pokrivača i urbanizacija Bjelašnice ozbiljno ugrožavaju dugoročnu sigurnost vodosnabdijevanja Sarajeva. Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, profesor Nusret Drešković, upozorava da bi se, bez strateških ulaganja i zaštite prirodnih vodonosnika, nestašice vode mogle produžavati i prerasti u višednevne prekide vodosnabdijevanja.

Govoreći za BHRT, Drešković je objasnio da se krški vodonosnik Bjelašnice, koji učestvuje u snabdijevanju Sarajevskog polja vodom, postepeno praznio tokom sušnog perioda. Voda koja kroz pukotine i kanale u krečnjačkoj unutrašnjosti dospijeva do podzemnih akumulacija ne obnavlja se dovoljno brzo da nadoknadi potrošene količine.

Zbog toga, kako je naveo, trenutni dotok više nije dovoljan da osigura potrebne količine vode za područje Sarajevskog polja.

Klimatske promjene mijenjaju prirodni režim snabdijevanja vodom

Drešković smatra da problem nije samo u nedostatku padavina tokom ljeta nego i u promjenama načina na koji se voda zadržava i dospijeva do podzemnih vodonosnika.

Prema njegovim riječima, snježni pokrivač na planinama ranije se postepeno topio tokom proljeća i dijela ljeta, čime je omogućavao kontinuirano prihranjivanje vodonosnika. Taj proces, koji je imao važnu ulogu u prirodnom obnavljanju zaliha vode, sve je manje izražen. Snijeg se sada zadržava kraće, dok padavine često dolaze u kratkim i intenzivnim intervalima. Veliki dio vode tada površinski otiče, umjesto da prodre u zemljište i obnovi podzemne zalihe.

"Taj glavni režim prihranjivanja vodonosnika Bjelašnice već polako iščezava“, upozorio je Drešković.

Dodao je da je u prethodnom periodu snježni pokrivač, koji se zadržao približno do sredine maja, doprinio prihranjivanju vodonosnika i ublažavanju posljedica suše. Strahuje da bi u budućnosti nedostatak takvog prirodnog izvora obnavljanja mogao dovesti do nestašica koje neće trajati samo nekoliko sati, nego i više dana.

Bosna i Hercegovina u zoni visokog klimatskog rizika

Drešković je ukazao na dugoročne temperaturne trendove i upozorio da će klimatske promjene dodatno povećavati pritisak na vodne resurse.

Pozivajući se na naučne modele i vlastita istraživanja, naveo je da je područje Sarajeva već suočeno s izraženim rastom prosječnih temperatura i sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama. Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina nalazi se u području posebno izloženom klimatskim rizicima, a posljedice se ne ogledaju samo u sušama nego i u poplavama, bujicama i klizištima.

Drešković smatra da bi dugoročna sigurnost snabdijevanja vodom trebala zavisiti od sposobnosti institucija da akumuliraju i sačuvaju višak vode u periodima kada je ima dovoljno, kako bi se koristila tokom toplijih i sušnijih mjeseci.

Urbanizacija Bjelašnice dodatno ugrožava izvorišta

Jedan od ključnih problema na koje je Drešković upozorio jeste intenzivna urbanizacija Bjelašnice i promjena njenog prirodnog ambijenta.

Prema njegovim riječima, izgradnja naselja i drugih objekata mijenja prirodni režim zadržavanja vode i može smanjiti količinu padavinske vode koja dospijeva do vodonosnika. Istovremeno, upozorio je na rizik od hemijske kontaminacije podzemnih voda. Za razliku od određenih mikrobioloških zagađenja, koja se mogu tretirati odgovarajućim postupcima, hemijsko zagađenje podzemnih voda može biti znatno teže ukloniti.

„Bjelašnica se mora očuvati u svom prirodnom stanju“, poručio je Drešković, naglašavajući značaj očuvanja šumskog pokrivača i prirodnog ambijenta za zadržavanje vlage i obnavljanje podzemnih zaliha.

Kritikovao je i prijedloge izmjena propisa o zaštiti izvorišta Sarajevskog polja, za koje smatra da bi mogli omogućiti dalju gradnju u područjima koja bi trebala imati strožiji režim zaštite. Naveo je da su njegove primjedbe i primjedbe njegovog kolege profesora Đuka odbijene, iako smatra da je riječ o pitanjima od ključnog značaja za buduće vodosnabdijevanje Sarajeva.

Nove vodne akumulacije kao strateški prioritet

Kao dva ključna poteza koja bi nadležne institucije trebale poduzeti, Drešković je izdvojio zaustavljanje dalje urbanizacije Bjelašnice i izgradnju novih vodnih akumulacija. Prema njegovim riječima, dugoročno je potrebno osigurati približno sedam kubnih metara vode u sekundi za potrebe vodosnabdijevanja.

Među projektima koje je naveo nalaze se akumulacije Bijela rijeka, Crna rijeka i kanjon Visočice. Istakao je da je o tim projektima trebalo početi ozbiljno razmišljati mnogo ranije, ali da je njihova realizacija izostala.

„Mi moramo razmišljati o novim vodnim akumulacijama koje će se koristiti za vodosnabdijevanje grada u narednom periodu“, naglasio je Drešković.

Dodao je da popravke cijevi i smanjenje gubitaka u vodovodnoj mreži mogu pomoći, ali ne mogu riješiti osnovni problem ako raspoložive količine vode postanu nedovoljne.

„Ne smijemo se navikavati na život bez vode“

Drešković je upozorio da se građani ne smiju navikavati na redukcije vode kao na uobičajenu pojavu. Smatra da se problem mora tretirati kao dugoročno pitanje sigurnosti i kvaliteta života, a ne samo kao privremena teškoća tokom sušnih perioda.

Istakao je i da se odluke o zaštiti vodnih resursa ne mogu donositi bez ozbiljnog uključivanja naučne zajednice. Prema njegovim riječima, saradnja institucija i naučnika često izostaje, iako su stručna istraživanja i klimatski modeli važna osnova za planiranje infrastrukture i upravljanje prirodnim resursima. Na kraju razgovora pozvao je javni servis da daje više prostora naučnicima kako bi javnosti približili probleme i moguća rješenja.

Drešković je zaključio da su zaštita Bjelašnice, očuvanje vodonosnika i izgradnja novih akumulacija ključni za dugoročnu sigurnost vodosnabdijevanja Sarajeva, te da odgađanje tih odluka može dodatno povećati rizik od nestašica vode.