Pogled na Baščaršiju s memli strane: Širokača (FOTO)

Autentičnost sarajevskih mahala poznata je širom Evrope. Sarajevska kaldrma je nešto što fascinira većinu turista koji se odluče posjetiti glavni bosanskohercegovački grad. Stara jezgra pruža im upravo taj doživljaj.

O sunčanoj strani u Sarajevu, odnosno mahali koju ponosno predstavlja - Vratniku, pisali smo ranije. Ona nasuprot nje, koja joj već godina prkosi, je memli strana. Među Sarajlijama koji žive na sunčanoj i memli strani od davnina postoji određena vrsta "rivalstva" - koja je ljepša, reprezentativnija, koja pruža veći ugođaj.

Međutim, rivalstvo postoji samo u mahalskim pričama, u stvarnosti - svi su jarani.

Naselje Širokača datira još iz srednjeg vijeka, kada je Sarajevo bilo dio srednjovjekovne bosanske župe Vrhbosna. Papinski dokumenti navode da je 1238. godine izgrađena Katedrala svetog Pavla na području Vrhbosne. 

Na Širokači je Ishak-beg Ishaković, koji se smatra osnivačem Sarajeva, za vrijeme svoje vladavine u blizini konaka izgradio dvor Begluk-saraj, Begluk ili Za beglukom. Upravo ovaj naziv danas nosi glavna ulica na Širokači, koja je cijelom svojom dužinom protkana kaldrmom. 

Širokača je vjerovatno dobila naziv zbog prirodne širine gornje dionice, koja je činila neku vrstu trga. Širokača, kako smo spomenuli, datira još iz srednjeg vijeka i predstavlja jednu od najstarijih saobraćajnica u gradu.

Naziv ulice često se mijenjao, a naziv Za Beglukom datira iz 1950. godine što je imalo poseban historijski značaj, s obzirom na to da je u neposrednoj blizini bio stari Begluk-saraj, rezidencija bosanskih sandžak-begova i valija.

Ulice na Širokači u prijeratnom periodu i sada nose različite nazive. Jedna od ulica je Glasinačka, sadašnja Firduz begova, po Ali-begu Firdusu, bh. političaru iz Livna.

"Ja sam rođen i odrastao na Širokači, a najljepše uspomene su iz doba djetinjstva i, nažalost, ratnog perioda. Kažem djetinjstva jer je u vrijeme '60-ih i '70-ih godina Širokača imala toliko vedar duh, koji je danas nekako iščeznuo. Kada se pak sjetim, prema mnogima zlatnog doba, a to su '80-te godine, tu bih u prvi plan istaknuo mladost. 

Kinodvorane, prostori za održavanje predstava, folklorno društvo, kafane, brojni sportski sadržaji samo su dio onoga što je krasilo ovo naselje na memli strani", govori naš sagovornik, rođeni Sarajlija.

Dodaje da je pravi merak bio prošetati se uz bivšu ulicu Zelengorska, sada Hambina Carina i tako do Trebevića.

"Još kad je žičara radila, kad je Olimpijada bila - izazov pravi", zaključuje za Radiosarajevo.ba.

Pravo vrijeme da se prošećete do Širokače su i ramazanski dani, kada je atmosfera posebna. U ulici Komatin naći ćete najbolju pekaru na ovoj strani, čiji su somuni izvrsni. Nećete se spustiti do Baščaršije, a prvi kandilji će vas "uhvatiti" na Gazgani Hadži Ali ili džamiji u ulici Žagrići.