Kojović: Nedopustivo je povećanje plaća administraciji u Nacrtu budžeta KS

“Uštedu nastalu smanjenjem nepotrebnog ili lažnog ‘prekovremenog’ rada u administraciji, te uštedu nastalu penzionisanjem državnih službenika – Vlada ne koristi da pomogne zdravstvo, otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnji ili u obrazovanje – već taj ušteđeni novac usmjerava na povećanje plaća administraciji“, kazao je Kojović komentirajući Nacrt budžeta.

“Naša stranka apsolutno podržava povećanje plaća za zaposlene u obrazovanju i policiji. Međutim, apsolutno smo protiv povećanja plaća za državne službenike, koje Vlada KS najavljuje ovim Nacrtom budžeta. U socijalnom kontekstu, u kojem kako kaže izvještaj UN-a svaki šesti stanovnik BiH živi od 3-5 KM dnevno, a 27 postoispod linije apsolutnog siromaštva, poduzimati takve mjere – pokazuje da ova Vlada nema dovoljno empatije prema nezaposlenim i ekonomski ugroženim ljudima“, kazao je Kojović.

Kojović je podsjetio da je nezaposlenost među mladima veća od 50 posto, da je natalitet negativan, a dječiji dodaci mizerni. Također, kazao je, da se više ne može skrivati činjenica da je sistem zdravstvene zaštite sveden na „muzejski eksponat“, te da se od osiguranika zdravstvenog fonda traži da plaćaju sami nabavljuju opremu i lijekove za intervencije koje su im potrebne.

"I onda, kao da to nije logična posljedica politika u posljednjih 20 godina, ministar finansija konstatuje da u realnom sektoru nestaju radna mjesta, za razliku od državne administracije.  Pa, naravno da će se to desiti uz ovakve budžete!“, kazao je Kojović.

"Zar je realno očekivati da mladi pokreću biznise ili da se prijavljuju na konkurse za nesiguran posao i nižu plaću u realnom sektoru, ako su poslovi u državnoj administraciji i sigurni i bolje plaćeni i vrlo često popunjeni bez konkursa. Posebno je licemjerno da vlast u budžetima planira povećanje plaća u administraciji a u dokumentu koji naziva reformska agenda i u obavezujućem pismu MMF-u obećava upravo suprotno, odnosno, smanjenje i fizičkog obima administracije i neproduktivne javne potrošnje“, zaključuje Kojović.