Jusuf Pušina: Baščaršija je nukleus turizma, ali i nukleus historije BiH

"Ja ću biti malo slobodan pa reći, odnosno to interpretirati na način da je to tako bilo od Rimskog carstva, Otomanskog carstva, Austro-Ugarskog carstva, svih Jugoslavija i federativne i narodne i socijalističke do samostalne Bosne i Hercegovine, od Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rata, pa ja se ovako volim ponekad našaliti i reći i treći svjetski rat je počeo ustvari na ovim prostorima. Jer, rat koji i danas traje, on nije prekinut nijednog momenta od '90-ih godina s tim što samo pomjera svoje granice s određenih lokaliteta na druge. Ali, ako uzmemo činjenicu da su sve velike sile sada u nekom sukobu, zašto to onda ne tretirati kao treći svjetski rat", rekao je Pušina.  

On ističe da nema nijedne velike sile koja sada ne puca, odnosno nije negdje na ratištu prisutna u ovom ili onom obliku. I ono što smo nekada imali dva tabora - istočni i zapadni, kaže Pušina, sada je to jedan modalitet koji je promijenjen. To je, ističe, jedan začarani krug i svi učestvuju u tome.

"Ono što želim posebno naglasiti jeste da Sarajevo sve to upravo nudi. Nudi historiju, nudi svoje objekte, nudi ono što je najkvalitetnije, nudi gostoprimstvo, dobre ljude, nudi infrastrukturu koja je sada na jednom znatno većem nivou. Investicije svih vrsta su neophodne na području Starog Grada. Naravno, još uvijek hotelski kapaciteti na području Starog Grada nisu na tom zavidnom nivou, jer mislim da već imamo klijentelu koja traži hotele, ne samo sa pet nego i sedam zvjezdica. Ova ljepota koju Sarajevo ima sa svojim rijekama, planinama i jezerima, svakom će dobro doći, ne samo za odmor i dušu kako se to obično kaže, nego i da ugodno ovdje provede svoje vrijeme i neku svoju starost. Dakle, u tom pravcu mislim da Bosna i Hercegovina, a posebno Stari Grad nudi najkvalitetnije nešto što se može ponuditi u Europi", naglašava Pušina.

On je ekskluzivno najavio kako će upravo Općina Stari Grad Sarajevo sa općinom Aleksejev iz Moskve, u Rusiji, početkom narednog mjeseca u Sarajevu potpisati sporazum o bratimljenju.  

Graditi brze ceste za Tuzlu i Bihać, a ne samo za Beograd

Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo Jusuf Pušina navodi kako je putna infrastruktura, odnosno izgradnja autoputeva i brzih cesta u funkciji unapređenja lokalnih zajednica kao generatora razvoja države BiH, ali da se suviše vremena gubi na rasprave o trasi brze ceste koja će povezati Sarajevo i Beograd, umjesto da se djeluje u praksi i na izgradnji drugih putnih pravaca u Bosni i Hercegovini. 

"Sada smo došli na jedan teren koji kazuje da smo potpuno pasivni u realizaciji svih projekata kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Prije svega, ja bih postavio malo drugačije pitanje - zašto mi radimo samo jednu brzu cestu. Ne treba to dovoditi u korelaciju odnosa između Republike Turske i Bosne i Hercegovine nego to treba gledati kakvi su naši domaći resursi i šta mi ustvari hoćemo i šta mi želimo. Pitanje je da li želimo da se baziramo samo na jednoj brzoj cesti kada je Bosna i Hercegovina u pitanju sa jednim autoputem i da zatvorimo knjigu infrastrukturnih saobraćajnica ili imamo i još planova koji će povezivati ne samo Tuzlu. Jer, mi imamo i Brčko, Bijeljinu, imamo Janju, imamo Bihać i Cazin. Od Sarajeva do Bosanske Krupe ili do Bužima se putuje osam sati. Za to vrijeme mogli bismo doći do Minhena. Umjesto toga, mi putujemo toliko do određenih dijelova zemlje zato što nam autoceste nisu adekvatne", kaže Pušina. 

Njegovo pitanje je, kaže, zašto ne tražimo još investitora, onih koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu i praviti više tih autocesta.

"Sarajevo - Tuzla se može veoma brzo napraviti kroz dva tunela i izgraditi taj dio puta i putovanje sa sadašnjih dva sata možda se skratiti na sat i petnaest minuta. Dakle, mi moramo imati alternativne pristupe, alternativne izvore i, naravno, proširiti interese svih onih koji žele ulagati i investirati u Bosnu i Hercegovinu. Bojim se da smo se suviše u posljednje vrijeme fokusirali na te investicije iz Republike Turske", ističe Pušina. 

Sada, kaže, dovodimo u poziciju da se međusobno svađaju i političari i kantoni i Federacija, dakle cijela infrastruktura u BiH, misli na političku infrastrukturu koja se sada bazira da snagom jačega ili dominantnijeg dobije taj projekat umjesto da se radi istovremeno na nekim drugim projektima koji će započeti sa izgradnjom tih puteva.

"Bojim se da smo suviše vremena potrošili u tom pravcu. Da li je to najbolji put Sarajevo - Višegrad prema Beogradu ili je to najbolji put Sarajevo - Tuzla ili je to najbolji put Sarajevo - Zenica - Banovići... Sve je to irelevantno u ovom trenutku. Dajte da napravimo taj autoput i da ne stanemo na tome. Bojim se da smo fokusirani samo na jedan projekat, a ostalo zanemarujemo", kaže Pušina.

Turizam razvojna šansa države BiH

Pušina je govorio i o budućim šansama razvoja odnosa Turske i Balkana, a prvenstveno Bosne i Hercegovine. 

"Mislim koliko su dobri politički odnosi između Republike Turske i Bosne i Hercegovine ili koliko su dobri odnosi prema balkanskim zemljama, da BiH još uvijek nije zauzela uslovno rečeno prvo mjesto u ekonomskom razvoju, odnosno ekonomskim investicijama, privrednim investicijama od Republike Turske. I ovi projekti koji su sada na pomolu, da dođe do njihove realizacije i brza cesta, ali mislim da Republika Turska ima jako puno prostora da investira u BiH", ističe Pušina.

To se, naglašava, odnosi i na željezničku infrastrukturu, željeznički saobraćaj, cestovni saobraćaj, ne samo brzu cestu nego i ostalu putnu infrastrukturu kada je u pitanju saobraćaj, a također i kada je u pitanju mesna industrija, drvna industrija, eksploatacija ruda i rudnih bogatstava u BiH.

"Naravno, ono što nam uvijek ostaje kao šlag na tortu, a to je da turistička ponuda Bosne i Hercegovine turskim građanima, koja je veoma zanimljiva i značajna, i da u tom pravcu i u tom segmentu moramo napraviti veći iskorak. A, da bi to postigli neophodno je obezbijediti i smještajne kapacitete, ali i onaj drugi dio. Jer, Bosna i Hercegovina može ponuditi sve vrste turističkih kapaciteta, od banjskog lječilišta, medicinskog lječilišta, sportskog turizma, paraglajdera, jahanja, lova, ribolova. Dakle, sve vrste turizma BiH može ponuditi turskim građanima", istaknuo je Pušina. 

Smatra da tu moramo napraviti jedan snažniji iskorak i snažniju prezentaciju BiH i njenih kapaciteta.

"Ono što nam nedostaje da turski investitori mogu napraviti taj iskorak, osigurati jednu infrastrukturu koja će biti primamljiva i ja ću biti potpuno otvoren, jeste da i aviokarte koje su sada na nekoj razini koja ne može priuštiti svakom građaninu BiH da putuje, da uđemo u onaj novi domaćeg saobraćaja, domaćih cijena kao što su to turski građani. Na taj način napravili bi još jedan iskorak i mislim da bi to podiglo nivo posjećenosti BiH mnogo jači nego što je to sada", cijeni Pušina.