Jedno stablo u Sarajevu manje, mnogo pitanja više: Ko upravlja zelenilom u Sarajevu?

3
A. Ma.
Jedno stablo u Sarajevu manje, mnogo pitanja više: Ko upravlja zelenilom u Sarajevu?

Još jedno stablo uklonjeno je na području općine Centar, a fotografije i informacije o novoj sječi ponovo su izazvale nezadovoljstvo građana.

Ipak, u nizu sličnih slučajeva koji su posljednjih mjeseci privukli pažnju javnosti, pitanje više nije samo zašto je posječeno jedno stablo, nego ko donosi takve odluke, na osnovu kojih procjena i zašto građani o njima često saznaju tek kada radovi počnu.

Jedan od komentara građana na posljednji slučaj posebno je otvorio pitanje načina na koji se postupa sa stablima prije njihovog uklanjanja. Prema navodima građanina, stablo je tokom ljeta, za vrijeme velikih suša, orezivano, nakon čega se osušilo usljed nedostatka vode i pretrpljenog stresa. Sada je uklonjeno, a građanin smatra da su se radovi mogli odgoditi do sredine oktobra, kako bi postojala mogućnost da stablo preživi.

Poznat identitet napadača na župnika Filipa Maršića u Brčkom

Ovaj komentar ne predstavlja stručnu procjenu uzroka sušenja stabla, ali pokazuje koliko su građani izgubili povjerenje u način na koji se upravlja gradskim zelenilom. Sve češće se pitaju da li se prije uklanjanja iscrpe mogućnosti očuvanja stabla i ko snosi odgovornost za procjene i odluke.

Ko zapravo odlučuje o sječi stabala?

U ranijem razgovoru za portal Radiosarajevo.ba iz KJKP Park pojasnili su da ovo preduzeće ne odlučuje koja će stabla biti posječena. Kako je navela Aldijana Hamza, stručna saradnica za informisanje i glasnogovornica preduzeća, Park isključivo provodi pravosnažna rješenja nadležnih općinskih organa.

Prema objašnjenju iz Parka, postupak počinje zahtjevom građanina, pravnog lica ili nadležne službe. Općina potom provodi upravni postupak, a stručna komisija procjenjuje stanje stabla i daje mišljenje o tome postoje li razlozi za njegovo uklanjanje ili orezivanje. Nakon završetka procedure nadležna općinska služba donosi rješenje koje, kada postane pravosnažno, provodi izvođač radova.

Građani zabrinuti zbog sječe stabala u Sarajevu: Ko odlučuje koje drvo ide pod motornu pilu?

Dakle, u slučaju stabla na području općine Centar, pitanje o razlozima uklanjanja i stručnoj procjeni treba uputiti nadležnim općinskim službama. Upravo je dostupnost tih informacija jedan od zahtjeva građana koji već duže vrijeme upozoravaju na nedovoljnu transparentnost.

Gotovo hiljadu intervencija u toku jedne godine

Podaci koje je KJKP Park ranije dostavio portalu Radiosarajevo.ba pokazuju da su tokom 2025. godine realizirana 974 općinska rješenja koja su se odnosila na intervencije na stablima. Od toga se 488 rješenja odnosilo na orezivanje, 419 na potpuno uklanjanje, a 67 na dekaptaciju stabala.

Najviše intervencija provedeno je na području općine Centar, ukupno 253. Slijede Novo Sarajevo sa 231, Novi Grad sa 217 i Ilidža sa 208 intervencija. Na području Vogošće realizirana su 62 rješenja, a Starog Grada tri.

Ovi podaci pokazuju obim intervencija, ali sami po sebi ne govore koliko je uklanjanja bilo neophodno, niti na osnovu kojih pojedinačnih stručnih procjena su donesene odluke.

Legendarna smokva više ne krasi centar Sarajeva: Posječeno čuveno stablo bez poznatog razloga

Građani traže uvid u odluke i stručne procjene

Predsjednik udruženja 'Eko akcija' Anes Podić je upozorio da je javnost praktično isključena iz odlučivanja o sječi i potkresivanju drveća. Kako je naveo, općine imaju stručne komisije, ali građani uglavnom ne znaju ko ih čini niti na koji način rade.

Podić je istakao i da je nakon uklanjanja stabla teško utvrditi da li je sječa bila opravdana, jer se više ne može napraviti potpuna stručna procjena njegovog stanja. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nema nijednog arboristu s međunarodnim certifikatom, a uređaji Šumarskog fakulteta koji mogu pomoći u procjeni unutrašnjeg stanja stabala ne koriste se u ovim postupcima.

Sličan stav iznijeli su i iz Fondacije Atelje za društvene promjene ACT, gdje smatraju da građani o planiranim uklanjanjima često saznaju tek kada radnici dođu na teren. Predložili su da općine prije početka radova informišu lokalnu zajednicu i uključe stručnjake koji bi objasnili razloge za svaku planiranu intervenciju.

Iz ACT-a su ranije podsjetili da uklanjanje stabala treba biti posljednja mjera, nakon stručne procjene da ono predstavlja stvarnu opasnost za ljude ili imovinu. Naglasili su i da mlada sadnica ne može preko noći zamijeniti odraslo stablo, posebno u gradovima u kojima zelenilo ima važnu ulogu u ublažavanju visokih temperatura i zadržavanju prašine.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak