Građani i ovog proljeća u strahu od deponije Smiljevići: Njen vijek još 6-7 godina

Svake godine od proljeća pa do jeseni stanovnici naselja smještenih oko sarajevske gradske deponije Smiljevići suočavaju se s neugodnim mirisom, zbog kojeg naročito u ljetnom periodu ne mogu ni otvoriti prozore, niti boraviti na otvorenom.

"Ovo nije samo problem građana koji žive u blizini deponije, ovaj je problem mnogo veći i tiče se svih građana u našem kantonu a i šire, svih građana koji žive pored rijeke Bosne. Istina je da mi koji živimo u blizini smo direktno izloženi svakodnevno neugodnim gasovima koji isparavaju direktno u zrak", rekla je za Radiosarajevo.ba jedna od predstavnica građana okupljenih oko grupe "Rješenje problema deponije" Adisa Gojak-Vejo.

"Deponija ima naziv 'sanitarna', a to podrazumijeva da se tu odlaže samo otpad iz domaćinstva i da taj otpad ne sadrži otrovne i opasne supstance. Istina je da se na deponiji odlaže nekontrolisano hemijski, medicinski, životinjski, odnosno sav otpad iz KS, i kada taj otpad počne da se razlaže možete li zamisliti o kakvom 'mirisu' je riječ, to je smrad od kojeg odmah imate nagon na povraćanje", rekla je Gojak-Vejo.

Kako je navela, u ljetnim mjesecima neugodni gasovi su mnogo izraženiji ili ih građani više osjete jer provode više vremena vani.

"Nemate mogućnost i slobodu da navečer ostavite prozor otvoren jer vas može probuditi neugodan miris", rekla je Gojak-Vejo ističući kako još veći problem imaju građani naselja Zabrđe, jer kroz njihovo naselje protiče Lepenički potok, potok u koji se sav otpad sa deponije cijedi.

U sarajevsku deponiju uložili milione, a dobili zagađenu vodu

"Ne, to nije potok, to je otrov u kojem kada upadne pacov ili zmija crknu odmah. U ljetnim mjesecima iz tog potoka se isparavaju teški kancerogeni otrovi koje stanovnici naselja direktno udišu i u njihovom naselju ima mnogo oboljelih, pogotovo djece", rekla je za Radiosarajevo.ba Gojak-Vejo navodeći kako su oboljenja medicinski dokumentirana, gdje se navodi kako nastaju zbog blizine deponije i da ista se mora sanirati.

Stanovnici ovih naselja trenutno skupljaju pomoć za Elmu Kasapović koja mora hitno da se prebaci na liječenje u Turskoj.

Iz KJKP Rada su za Radiosarajevo.ba rekli kako od formiranja Sanitarne deponije Smiljevići 1997. godine ovo poduzeće vrši odlaganje otpada na sanitaran način, (razgrće se buldožderom, kompaktora i prekriva slojem inertnog materijala kako ne bi dolazilo do stvaranja neugodnih mirisa).

KJKP 'RAD' d.o.o. Sarajevo jednom godišnje angažuje nezavisne agencije koje se bave ispitivanjem kvaliteta zraka i rezultati istraživanja pokazuju da zrak nije štetan po zdravlje. Naime radi se samo o neugodnim mirisima koje svaka deponija donekle mora imati. Prošle godine problem je bio u bušenju deponije i postavljanju sondi za otplinjavanje što je dovelo do izuzetno neugodnih mirisa. Nadamo se da se ovakva situacija više neće ponoviti, rekli su za Radiosarajevo.ba iz ovog poduzeća.

KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo je trenutno u proceduri dobivanja okolinske i vodne dozvole za deponiju Smiljevići.

"Trenutno se čeka da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo dostave dinamički plan o realizaciji spiska aktivnosti i mjera sa finansijskom procjenom za ulaganje i smanjenje emisija sa predviđenim završetkom aktivnosti, a u cilju zadovoljavanja uvjeta za ispuštanje tehnoloških, otpadnih voda u skladu sa navedenom Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u ukoliš i sisteme javne kanalizacije, te rokove u kome pravni subjekt mora realizovati pojedine aktivnosti i radove na sistemu za prikupljanje, tretman i ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent ili sistem javne kanalizacije. Ove dozvole sadržavat će niz mjera za smanjenje zagađenja deponije na okolinu koje će se realizovati u navedenom petogodišnjem periodu", rekli su nam iz "Rada".

Razlog nedobijanja okolinske dozvole do sada je nepostojanje sistema za prečišćavanje procjednih voda, pojasnila je za Radiosarajevo.ba stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.
 
"Naime, na deponiji se prikupljaju procjedne vode iz starog dijela deponije i novog (uređenog) odvojeno, pa se miješaju (?) i vode na tretman koji trenutno nije u funkciji", rekla je Čolović- Daul navodeći kako je sistem bio u funkciji samo 2-3 mjeseca.

"Inače sistem nije bio dizajniran za takvo opterećenje otpadnih voda, i zato se i pokvario. Dakle, trenutno se ispuštaju u potok neprečišćene vode. Postoje neka nastojanja, sastanci, pregovori, kao i pilot testiranja potencijalnih tehnologija tretmana. Te pilot tretmane provode kompanije koji su potencijalni dostavljači opreme, o svom trošku. Pitanje je kako će oni biti izabrani i ako se pokaže da je njihova tehnologija najpodesnija, jer uprava Deponije mora pratiti procedure Javnih nabavki koje su striktne u odabiru najjeftinije cijene (dakle, može se javiti i neko drugi i ponuditi manju cijenu)", rekla je Čolović-Daul.
 
Građani okupljeni oko Facebook grupe "Rješenje problema deponije" obraćali su se svim institucijama od lokalnog nivoa, mjesnih zajednica, Općine Novi Grad , nadležnih ministarstava: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, ministarstvo infrastrukture , Zavodu za javno zdravstvo, ombudsmenu za ljudska prava, Tuzilaštvu BiH, Federalnom ministarstvu, Skupštini Kantona, svim političkim strankama i predstavnicima istih.
 
Organizirali su i javnu raspravu u MZ Alipašin most 1 , kao i blokadu deponije 2016. i 2018, više okupljanja...

Protest građana kod deponije Smiljevići: Nemamo strpljenja, djeca su nam bolesna

"Odgovor i konkretno rješenje nismo dobili osim da se prebacuje odgovornost jednih sa drugih, a onda im je najlakše okriviti ljude koji tu žive jer su sami tako izabrali", rekla je Gojak-Vejo navodeći kako su na javnu raspravu bili pozvani svi oni koji trebaju da riješavaju ovaj problem od načelnika općine, uposlenika KJKP"RAD" i ministri.
 
"Došli su samo predstavnici preduzeća Rad koji su objasnili da nije sve do njih, već do vlade koja ne ulaže novac u njeno održavanje", rekla nam je Gojak-Vejo navodeći kako će uskoro ponovo posjetiti ministra Damira Filipovića da vide šta je ispunjeno i urađeno od njihovog posljednjeg susreta.
 
Općina Novi Grad u augustu 2018. godine tražila je od Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Rad“ i nadležnih kantonalnih ministarstava prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, te komunalne privrede i infrastrukture da hitno riješe način odlaganja otpada na deponiji u Smiljevićima.

Kako je navela stručnjakinja za okoliš Čolović-Daul, u skladu sa KEAP-om izgrađeno je još jedno reciklažno dvorište, ali nije jasno kako se određuju prioriteti investicija (koji projekt može najviše doprineti unapređenju stanja i kojim indikatorima se to dokazuje i prati). 

"Vijek deponije je još 6-7 godina i cilj je ići na smanjenje količina za odlaganje, vjerovatno se zato išlo sa još jednim reciklažnim dvorištem, no nema naznaka rješavanja otpadnih voda, kao ni sanacije dijela deponije u kojem je oštećena infrastruktura za prikupljanje otpadnog gasa", pojasnila nam je Čolović-Daul.
 
Već ranije smo pisali kako samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada.
 
Samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada
 
Da je situacija ista kao prije, potvrdila nam je stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.
 
"Nije bilo dodatnih kredita, niti donatorskih sredstava za unapređenje stanja. Proveden je projekt finansiran od strane Švedske razvojne agencije SIDA, a izveden od strane Svjetske Banke “Solid Waste Management Technical Assistance for Capacity Building and Institutional Strengthening” (2016-2018) u iznosu od 2 miliona eura. Međutim taj projekt se fokusirao na izrade studija izvodljivosti, jačanje svijesti (ali ne provođenje kampanja, već samo koncipiranje istih), prikupljanje informacija o stanju i sl, ne i na nabavku opreme", rekla je za Radiosarajevo.ba Čolović-Daul.