Kriza u Egiptu opasna i za globalnu privredu

Nastavak političke krize u Egiptu i njeno širenje na druge bliskoistočne zemlje može izazvati ozbiljne, negativne posljedice u svjetskoj privredi, piše u subotu Associated Press.

Agencija AP, pozivajući se na mišljenje eksperata, ocjenjuje da nestabilan privredni rast u Evropi i SAD-u ne samo što bi bio ugrožen daljnjom eskalacijom krize na Bliskom istoku već bi u tim dvjema veoma važnim privrednim regijama došlo do rasta inflacije, a i problema u otvaranju novih radnih mjesta.

Shadi Hamid, ekspert za regiju Zaljeva njujorškog Brookings instituta, smatra da će se sve žešći sukobi u Egiptu direktno i loše odraziti na slabljenje ekonomija u regiji, ali i na privredu SAD-a.

Hamid ukazuje da ni tekuća politika vašingtonske administracije prema još uvijek vladajućoj garnituri u Egiptu nije bila dosljedna, jer je predsjednik Barack Obama prvo podržao Hosnija Mubaraka, a ubrzo je zatražio njegov odlazak sa čelne funkcije.

Obama je u petak ponovno izrazio nadu da će Mubarak, poslije gotovo 30-godišnje vladavine u svojstvu predsjednika Egipta, donijeti "pravu odluku", odnosno odstupiti sa sadašnje funkcije, prenosi američka novinska agencija.

Mubarak je, međutim, prethodno odbio da se odmah povuče s vlasti, već je samo obećao da se neće kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima u septembru. To je bio "okidač" za još masovnije i gnjevnije proteste u kojima je do sada više stotina Egipćana poginulo.

Kriza u Egiptu već je, kako naglašava AP, u Evropi "podigla" cijenu nafte na nešto više od sto dolara po barelu, dok u SAD-u ista količina te sirovine vrijedi oko 90 dolara. Naftni trgovci izražavaju bojazan da produžetak socijalnih nereda u Egiptu, a naročito njihovo širenje na susjedne arapske zemlje može otežati prijevoz nafte kroz Sueski kanal.

Egipat nije, doduše, veliki proizvođač nafte, ali direktno kontrolira Sueski kanal kroz koji se dnevno prevozi tankerima oko dva miliona barela sirove nafte do kupaca u SAD-u i Evropi.

Globalno tržište hrane moglo bi, osim toga, dodatno da se "zaljulja", usljed nemira na Bliskom istoku i već kroničnih nemira u Somaliji zemlji na istoku Afrike, navode analitičari.

Egipat je veliki uvoznik pšenice, a neke druge zemlje regije, poput Saudijske Arabije i Alžira, već su najavile da bi mogle znatno uvećati uvoz žitarica kako bi napravile odgovarajuće zalihe i izbjegle nestašicu hljebnog žita.

Cijene hrane na svjetskom tržištu su, inače, još prije nemira u Tunisu i Egiptu značajno uvećane, a posljednje analize ukazuju da se sada približavaju rekordnim iznosima koji su zabilježeni prije tri godine kada je u mnogim siromašnim zemljama došlo do velikih nereda zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Proizvođači i izvoznici nafte i hrane će u svakom slučaju biti na dobitku.

No, problem je što je broj zemalja koje mogu računati na dobit od sadašnje konjunkture na naftnom i prehrambenom tržištu znatno manji u odnosu na zbir država, mahom iz najmanje razvijenih dijelova svijeta, koje su jako ugrožene zbog takve situacije, ističe se u jednoj analizi stručnjaka Ujedinjenih nacija u New Yorku, na koju se pozivaju svjetske novinske agencije.