Kako bi se izlazak Britanije odrazio na EU?
Britanski premijer Dejvid Kameron (David Cameron) je u dugo očekivanom govoru obećao biračima organizovanje referenduma na kojem će se izjasniti da li žele da njihova zemlja ostane ili izađe iz Evropske unije (EU) – ukoliko njegova partija pobedi na sledećim izborima.
'Evropi je potrebna Velika Britanija'
On je istakao da će njegova vlada raspisati referendum nakon pregovora sa EU
kojima bi trebalo da se definišu novi odnosi, odnosno drugačija pozicija
Britanije u evropskom bloku. Kako bi se
eventualni izlazak Britanije (Brexit) – ili njeni još labaviji odnosi sa EU
– mogli odraziti na proširivanje evropskog bloka i njegovu spoljnu politiku?
Spoljna politika
Verovatno nešto izolovanija i manje globalna.
Britanija
najviše troši za vojne namjene u EU i ima najrazgranatiju diplomatsku mrežu. Štefan Lene (Stefan Lehne) iz
evropskog Karnegi centra smatra da bi EU mnogo izgubila, piše Radio Slobodna Evropa. "Odlazak
Britanije bio bi veliki gubitak za EU. Mislim da bi ona bila slabija u svakom
pogledu – vojnom, diplomatskom, zatim kada je riječ o našoj ekonomskoj moći u svijetu.
Dakle, to bi bio tragičan gubitak za EU.“
Proširivanje
London gleda na proširivanje EU kao na instrument stabilizacije njenog
susedstva i proširivanje zajedničkog tržišta već prepravljenog britanskim
proizvodima. Jana Kobzova
iz Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) ističe da, mada Britanija nije
ključni evropski akter u procesima na Zapadnom Balkanu, jeste važan saveznik. “Jedna je stvar kada se Slovačka zalaže da
određena zemlja sa Zapadnog Balkana uđe u EU, a sasvim druga kada to čini
Britanija”, ističe Kobzova.
Stoga postoji veliki rizik da nakon što Hrvatska uđe u evropski klub u julu ove
godine, da vrata za proširenje budu skoro u potpunosti zatvorena u dužem
periodu. Istina, Njemačka daje lažna
obećanja balkanskim zemljama da će se pridružiti Uniji. Međutim, ona je
toliko preokupirana rešavanjem ekonomske krize u evrozoni da bi imala vremena
da izvrši pritisak na Grčku da reši spor sa Skopljem oko imena, koje se
razvlači unedogled, a zbog čega su blokirane evropske integracije Makedonije
ili da ubedi pet članica EU, koje nisu priznale Kosovo, da to učine.
Odnosi s Rusijom
Francuska i Njemačka, ali i druge velike članice EU poput Španije i Italije, sklone su sporazumima sa Rusijom o energiji
bez postavljanja previše pitanja. Članice drugog bloka unutar EU, koje
uglavnom potenciraju sporna pitanja u odnosima sa Moskvom, odlaskom Britanije
bi izgubile važnog saveznika, piše RSE.
“Britanija je među zemljama koje stavljaju
naglasak ne samo na materijalne koristi od saradnje sa Rusijom, već i na
ljudska prava i demokratiju, ukazujući da problemi koje ona ima sa korupcijom,
nedostatkom vladavine prava – treba da brinu Evropsku uniju”.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.