Južna Osetija - najveći izazov za EU

Prije tačno godinu dana Mihail Sakašvili je silom krenuo u pohod vraćanja Južne Osetije „pod krilo“ Gruzije. Rusija je odgovorila onako kako jedna vojna sila i odgovara. Ali, pobjednika u ovom sukoba zapravo nema!

Prošlogodišnja ofanziva u Južnoj Osetiji nije bila jedini neuspjeh gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija. On je od tada naime umnogome izgubio političku potporu. Samo još uz veliki napor i sumnjivim metodama, uspijeva da ostane na vlasti. Na spoljnopolitičkom planu, Sakašviliju također ne cvjetaju ruže. U Evropi ga, naime, smatraju neuračunljivim političarom.

Nova Obamina Vlada u Sjedinjenim Američkim Državama zvanično podržava prozapadni kurs Gruzije. Ipak je pri svojoj nedavnoj posjeti Kavkazu, američki potpredsjednik Jo Biden jasno uputio upozorenje da ne bi smelo doći do ponovnih sukoba. Članstvo u NATO-u se za sada ne isključuje, ali se i ne očekuje tako skoro.

Produbilo se evropsko nepovjerenje naspram Rusije

Ali, ni ruska strana, na čelu s predsjednikom Dmitrijem Medvedevim, se ne može svrstati među političke pobjednike ovoga sukoba. Iako je Rusija možda postigla, „pogodni status quo“, sprovedene vojne akcije nisu uspele da slome Sakašvilija. One su Ruse, međutim, skupo koštale: nepovjerenje Evropljana prema Rusiji je ojačalo.

I jednostrano priznavanje Južne Osetije i Abhazije je Kremlju pored ostalog, stvorilo dodatne probleme. Taj potez je samo pokazao koliko je u osnovi Rusija međunarodno izolovana. Taj korak priznavanja je bio nepotreban i besmislen jer Rusija time ništa nije dobila!

Jedino što se promijenilo jeste uloga Moskve. Dok je prije sukoba makar teoretski mogla da zauzme ulogu posrednika, sada je Rusija isključivo na strani separatističkog režima, a time je ujedno preuzela i odgovornost za ova područja. Abhaziji i Južnoj Osetiji je tako, u neku ruku, otvoren put ka ucjenjivanju Moskve i iznuđivanju finansijske pomoći.

Južna Osetija - veliki ispit za EU

Rusko-gruzijski rat oko Južne Osetije je na kraju krajeva i Evropu doveo u nezahvalnu poziciju. Južna Osetija vjerovatno predstavlja najteži ispit za evropsku spoljnu i bezbjednosnu politiku do sada. Na ispitu su se našli, prvo: odnosi sa Rusijom. Drugo: odnosi prema SAD i NATO-u. I treće: uloga Brisela kao samostalnog igrača van Evropske unije. A da je za „prolazak“ na ovom ispitu dovoljno dvjestotinjak promatrača EU na Kavkazu - to baš i nije uvjerljivo.

DW/radiosarajevo.ba