Izetbegović: Janja uspješan primjer povratka
Član Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović rekao je da mještani naselja Janja kod Bijeljine, koji su se
u u najvećem broju vratili u ovaj dio Srpske, pokazuju uspješan primjer
povratka.
Izetbegović je istakao da je Vahidin
Mulamustafić, koji se uspješno bavi plasteničkom poljoproivrednom
proizvodnjom, primjer kako se može napraviti dobar posao i zaposliti
određen broj ljudi.
Član Predsjedništva BiH izjavio je
da je njegova današnja posjeta Janji organizovana sa ciljem da se
sagledaju mogućnosti i pronađe način da se pomogne
povratnicima-privrednicima, te mehanizmi kojima bi im država olakšala
povratak i opstanak.
Izetbegović je istakao da je
siguran da će u narednom periodu biti napravljen malogranični prelaz na
Drini, podsjetivši da je o tome nedavno razgovarao sa predsjednikom
Srbije Borisom Tadićem. Mještani Janje, napomenuo je on, moraju imati
''lakši put'' do svog zemljišta, do kojeg sada moraju obilaznim putem
ići čak i do 40 kilometara.
"Tamo ima oko 500 hektara
zeljišta koje stanovnici Janje ne mogu obrađivati, a da ne prođu taj
dugi put. Sagledaćemo i druge mogućnosti da bismo vidjeli šta država još
može učiniti za održivi povratak", rekao je novinarima Izetbegović.
On
je dodao da finansijska podrška za poljoprivredni razvoj jeste
najvažnija, ali je napomenuo da su ti krediti preskupi. ''Ne može se sa
10 ili 15 odsto kamate razvijati poljoprivreda, jer tako samo radite za
one koji vam daju te kredite", rekao je Izetbegović, nakon razgovora sa
privrednicima-povratnicima u Janju.
Govoreći o zakonu o
državljanstvu BiH, on je rekao da ''za dijasporu stižu dobre vijesti'' i
da bi, na njegovu inicijativu, "član 17, prema kojem se gubilo
državljanstvo, nakon dvije godine mogao biti promijenjen''.
"Ljudi koji žive vani neće izgubiti državljanstvo", naglasio je Izetbegović.
On je potom na tribini u Domu kulture Janja razgovarao sa
povratnicima o aktuelnoj političkoj situaciji, opštem stanju u državi i
regionu u odnosu na integracije BiH.
Vahidin
Mulamustafić, povratnik u Janju i vlasnik firme "Janjaks" koju je
posjetio Izetbegović, rekao je da je na parceli od 20 000 metara
kvadratnih trenutno plastenicima pokriveno 9 400 kvadrata, a u planu je
još oko 3 000.
"Sada proizvodimo papriku, paradajz i
kupus, kao tri osnovne kulture povrća u Semberiji. Nismo imali značajnu
pomoć države, opština nam je prošle godine dala 5.000 KM, a od federalne
Vlade dobio sam oko 20.000 KM", rekao je Mulamustafić, napominjući da
ova pomoć dobro dođe, ali da za veće ciljeve nije dovoljna.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.