IAE: Rekord emisije štetnih gasova

Emisija gasova s efektom staklenika se ne smanjuje, nego se povećava uprkos dvadesetogodišnjem trudu, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za energiju (IEA).

To će biti samo jedna od neprijatnih tema koje očekuju učesnike iz 180 zemalja, na dvosedmičnom skupu posvećenom klimi koji danas počinje u Bonu, izvještava Reuters.

Drugi udarac borbi protiv klimatskih promjena je nuklearna katastrofa izazvana cunamijem u Japanu, koja će svakako umanjiti dojučerašnju agresivnu riješenost te zemlje da smanji emisiju gasova s efektom staklenika.

Iz Japana se zaziranje od nuklearne energije prenijelo širom svijeta, pa su, pod pritiskom javnosti, Njemačka i neke druge zemlje odlučile da odustanu od nuklearki koje, uz sve svoje nedostatke, imaju prednost da gotovo uopće ne emitiraju ugljik u atmosferu.

Uprkos ekspanziji korištenja obnovljive energije širom svijeta, podaci IEA ukazuju da je emisija ugljika, koja je u vezi s proizvodnjom energije, prošle godine premašila 30 gigatona, što je za pet posto više od prethodnog rekorda iz 2008.

Predviđa se da bi u narednih desetak godina malo šta na tom planu moglo da se promijeni jer će investicije na sektoru energetike biti uglavnom usmjerene na postrojenja na ugalj i naftu.

Time se zadaje ozbiljan udarac nadama da bi prosječna temperatura zraka na planeti mogla da se ograniči na dva stepena Celzijeva iznad one iz predindustrijskog doba.

A svako povećanje iznad tog nivoa bi, prema procjenama naučnika, moglo da dovede do katastrofalnih klimatskih promjena, koje bi negativno utjecale na snabdjevenost vodom, poljoprivrednu proizvodnju, dovelo do češćih i žešćih olujnih vjetrova i povećanja nivoa mora, koje bi ugrozilo priobalna područja.

Skup u Bonu bit će i priprema za konferenciju koja će krajem godine, pod okriljem UN-a, biti održana u Durbanu, Južna Afrika. Očekuje se da će ta konferencija, još više nego prethodne, biti poprište konfrontacije između bogatih država i zemalja u razvoju.

Siromašne zemlje tvrde da bogati Zapad, čija je industrija tokom 200 godina izbacivala ugljik i druge gasove s efektom staklenika u atmosferu, danas ne čini dovoljno da spriječi buduća zagađenja.

U nedjelju objavljena studija Oksfama, na bazi podataka štokholmskog Instituta za prirodnu sredinu, daje za pravo zemljama u razvoju. Iz nje proističe da je, nakon samita o klimi 2009. u Kopenhagenu, 60 posto obećane redukcije emisije ugljika u atmosferu došlo iz zemalja u razvoju.

Ispostavilo se, između ostalog, da će Kina do 2020. godine smanjiti emisiju ugljika u dvostruko većoj mjeri nego SAD.

Neslaganja će na skupu u Bonu biti i oko sudbine protokola iz Kjota iz 1997, koji važi do 2012.

Razvijene zemlje odbijaju da ograničenja emisije gasova s efektom staklene bašte, na koja su se obavezale tim protokolom, produže i na period poslije 2012. i da ustanove nove pravno obavezujuće ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova, ukoliko moćne privrede u razvoju, kao što su Kina, Indija i Brazil, ne prihvata slična obavezujuća ograničenja.

Pregovarači bi u Bonu trebalo da pripreme opcije obezbeđivanja 100 milijardi dolara godišnje za tzv. Zeleni klimatski fond, oformljen decembra prošle godine, iz kojeg bi se pomagalo državama sveta da se izbore s globalnim zagrijavanjem.

Jedan od mogućih izvora za klimatski fond o kojima će se pregovarati u Bonu su i dažbine na međunarodni avio i brodski saobraćaj, najavio je klimatski analitičar Oksfama Tim Gor.