EUzičke razglednice: Zagrebačka škola šansone

Zagrebačka škola šansone, nastala šezdesetih godina prošlog vijeka, s ove vremenske distance može se smatrati izuzetno značajnim umjetničkim pravcem koji je ostavio traga i na brojne mlađe generacije.

Piše: Elvis J Kurtovich za Radiosarajevo.ba

Skupina izvrsnih autora, kompozitora, aranžera, tekstopisaca i izvođača počeli su svoje djelovanje na margini "glavne struje" jer je većina festivala u to vrijeme odbijala šansone kao "prespore i pretužne".

Zvonko Špišić (1937) se muzikom profesionalno počeo baviti od 1958. Najpoznatiji je po šansonama Kockar, Bicikl i Milioner, a objavio je preko 320 skladbi raznih stilova. Kao likovni umjetnik priredio je veliki broj izložbi, a objavio je i tri knjige poezije. Dobitnik je brojnih priznanja, a obnašao je funkcije u Hrvatskom društva skladatelja, bio direktor Zagrebačkog festivala...

Arsen Dedić (1938) iz rodnog Šibenika dolazi na studije u Zagreb gdje 1964. diplomira na Muzičkoj akademiji. Jedan je od utemeljitelja Zagrebačke škole šansone, a pisao je i šlagere, pjesme za djecu, pjesme za dalmatinske klape, glazbu za kazalište, film i televiziju.

U svojoj karijeri je uspio iznijeti oba svoja talenta - i za muziku i za poeziju, pa se uz dužno poštovanje prema ostalim velikanima, danas Arsen smatra najvećim kantautorom na ovim prostorima. Od velikog broja Arsenovih lijepih pjesama pokušat ćemo za našu emisiju odabrati one koje se najviše uklapaju u stil "zagrebačke šansone"...

Hrvoje Hegedušić (1935) počinje javno nastupati 1957, a od 1964. počinje se baviti šansonama te s grupom autora osniva "Studio 64" s kojom se posvećuje gajenju pjesničke riječi u skladbama. Uglazbljuje pjesme Zvonimira Goloba, Drage Britvića, Maje Perfiljeve, Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže... Od šansona koje je komponirao pomenimo Nedjelje u predgrađima, Ponekad mislim..., Mala kavana, Momci iz kafića...

U želji da održe tradiciju "Zagrebačke škole šansone“, grupa entuzijasta, predvođena Zvonkom Špišićem, 1998. godine pokreće Chansonfest, festival hrvatske i međunarodne šansone. Prvi Chansonfest u jednom svom dijelu bio je posvećen Zvonimiru Golobu dok je drugi sadržavao prisjećanje na tragično preminulog hrvatskog pjesnika Željka Sabola.

Kada danas o šansonama pričaju protagonisti događaja, prisjećaju se da je publika tih godina prihvatala pjesme koje im se dopadaju, ne praveći razliku radi li se o šansonama ili nekoj drugoj muzičkoj formi:

EUzičke razglednice: Francuske šansone

EUzičke razglednice: Njemački 'krautrock' i pioniri elektronske muzike

EUzičke razglednice: Sanremo, uzor i majka svih festivala

EUzičke razglednice: Flamenco i Paco de Lucia

EUzičke razglednice: Znate li šta su kokle i kantele?

EUzičke razglednice i Hrvatska: Robić, Metikoš, Kesovija, Dvornik…

EUzičke razglednice: Muzički pozdrav iz Hrvatske (1. dio)

EUzičke razglednice: Britanska invazija ne popušta

EUzičke razglednice: Muzičko putovanje kroz historiju Velike Britanije (I dio)

EUzičke razglednice: Švedsko pop čudo

EUzičke razglednice: Cante, baile i palmas u Španiji!

EUzičke razglednice -od polke do Laibacha (Muzika Slovenije)

Euzičke razglednice: Slovaci sebe zovu 'nacijom koja pjeva'

Euzičke razglednice: Rumunija, zemlja romskih virtuoza

Euzičke razglednice: Portugal, zemlja koja ima svoj 'sevdah'

Euzičke razglednice - Poljska (u mome srcu)

EUzičke razglednice Njemačke: Od klasike do jodlanja

EUzičke razglednice i Holandija: Bas dionica, ne melodija

Muzika Malte: Od 'ghane' do punka

Euzičke razglednice: Radio Luksemburg...

Litvanija - prepreka za Brazil br.2

Latvija - Naša sljedeća protivnica na putu za Brazil

Irska: Najmuzikalnija zemja EU