Zašto žitelji grada na Neretvi ne mogu izabrati lokalnu vlast

"Ljudi u Mostaru su obespravljeni, nemaju priliku ostvariti svoje temeljno demokratsko pravo, situacija je neprihvatljiva", rekao je uoči ovogodišnjih lokalnih izbora  Lars-Gunnar Wigemark, specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u BiH.

Za razumijevanje situacije Mostaru treba podsjetiti na hronologiju mostarskih događaja koji su postavljeni na traumatične ratne temelje. Radi se o jednom od najteže stradalih gradova u BiH koji je, i pored toga, zadržao multietnički sastav stanovništva. Paradoksalno, upravo je taj multietnički karakter Mostara, činjenica da je najveći grad u državi u kojem neki konstitutivni narod nema apsolutnu većinu, glavni razlog zbog kojeg nema rješenja problema.

Hronologija

1995 – Posebnim Aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma definirana je politička budućnost Mostara. Grad na Neretvi organiziran je kroz šest općina i sa zajedničkom gradskom administracijom.

1996 – Hans Koschnick, međunarodni upravnik Mostara, donio je Prijelazni statut grada kojim je Mostar podijeljen na šest općina – po tri većinske hrvatske i tri bošnjačke.

2004 – Visoki predstavnik Britanac Paddy Ashdown nametnuo je novi Statut kojim je proglasio jednu Općinu Mostar, a dotadašnje etničke općine pretvorio u gradska područja – izborne jedinice. Time je Mostar dobio posebna izborna pravila, ugrađena u Izborni zakon BiH. 

2008 – Održani posljednji izbori u Mostaru, nakon kojih su politički predstavnici dva naroda dugo pregovarali oko izbora načelnika.

2009 – Hrvatske stranke žalile su se Ustavnom sudu BiH zbog kršenja prava Hrvata. Naveli su da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi kao nekoliko hrvatskih: Neke od "bošnjačkih" općina imaju svega nekoliko hiljada glasača, a jedna od "hrvatskih" i više od 20.000, ali pritom daju isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

2010 – Ustavni sud BiH prihvatio je zahtjev hrvatskih stranaka. Ukinuta je odredba Izbornog zakona kojim se regulira jednak broj vijećnika u Gradskom vijeću Mostara iz svih šest bivših gradskih općina, što zapravo znači da će iz gradskih područja koja imaju više birača participirati veći broj vijećnika u Gradskom vijeću.

2012 – Kako nije došlo do političkog dogovora o načinu rješavanja presude Ustavnog suda, u Mostaru nisu održani lokalni izbori.

2016 – Lokalni izbori u Mostaru neće biti održani ni ove godine. Ustavni sud BiH je prije šest godina naložio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu Izbornog zakona BiH. Gradskom vijeću naloženo je da uskladi Statut Grada s Ustavom BiH. No, ništa se nije promijenilo jer se hrvatske i bošnjačke političke stranke ne mogu dogovoriti o rješenju koje bi bilo prihvatljivo za sve.

Nekadašnji prijedlozi

Zanimljivo da je neposredno nakon završetka rata HDZ tražio podjelu Mostara na dva dijela, dok se SDA zalagala za jedinstven i ravnopravan Mostar. Narednih godina, promjenom etničke strukture grada, kojom su Hrvati postali većina, promijenili su se i ciljevi hrvatskih i bošnjačkih stranaka. HDZ je zatražio da Mostar bude jedna izborna jedinica po principu "jedan čovjek – jedan glas", dok je SDA insistirala na uspostavi šest izbornih jedinica.

 Sadašnji prijedlozi za rješenje presude Ustavnog suda

1. SDA je nedavno predložila podjelu Mostara na dvije općine, pri čemu bi svaka od općina kontrolirala svoj teritorij, novac, i građevinske resurse, a postojao bi i gradski budžet za gradsku administraciju.

"U okviru zakonom utvrđenog teritorija Grada Mostara uspostavljaju se dvije gradske općine. Gradska općina Stari grad (bošnjačka) nastaje i sastoji se od gradskih područja: Sjever, Stari grad, Jugoistok i Središnja zona. Gradska općina Novi grad (hrvatska) se sastoji od gradskih područja: Zapad, Jugozapad i Jug.", navodi se u prijedlogu SDA za Mostar.

HDZ je odbio prijedlog SDA, između ostalog i zato što smatra neprihvatljivim da se Središnja gradska zona uključi u nadležnost većinski bošnjačke općine. 

2. Valentin Inzko, Visoki predstavnik, predložio je da Mostar ima tri izborne jedinice. Obje strane odbile su prijedlog.
3. Svoj prijedlog dao je i Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara na čijem čelu se nalazi Safet Oručević, bivši gradonačelnik Mostara. U dokumentu “Mostar za sva vremena” predlaže se formiranje grada Mostara sa šest gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama, te centralna zona. Ovim prijedlogom gradonačelnik i dva dogradonačelnika (moraju dolaziti iz reda različitih naroda ili ostalih) birali bi se direktno. Gradsko vijeće Mostara, kao i do sada, imalo bi maksimalnu kvotu od 15 i minimalnu od 4 vijećnika iz svakog od konstitutivnih naroda, te najmanje jednog predstavnika ostalih, a za bitne odluke bila bi neophodna dvotrećinska većina.
4. Prema prijedlogu Hrvatskog narodnog sabora (HNS),mostarski gradonačelnik bi se birao u Gradskom vijeću kao i ranije, a bile bi zadržane i postojeće izborne jedinice. Prema prijedlogu stranaka okupljenih oko HNS-a, mijenjao bi se broj mandata koje bi određene izborne jedinice davale. To je prema njima suština presude Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborna pravila za Grad Mostar.

Uveo bi se kompenzacijski mehanizam podjele mandata, po uzoru na izborno zakonodavstvo Federacije BiH. U Gradskom vijeću bilo bi 35 mjesta kao i do sada, a što se tiče kvota, predložena su minimalno tri predstavnika konstitutivnih naroda, dok bi maksimalni broj bio 17, čime bi se dobila struktura Gradskog vijeća koja otprilike odgovara strukturi stanovništva.

Sadašnja situacija

Lokalni izbori u Mostaru posljednji put održani su 2008. godine. Trenutno ne postoji Gradsko vijeće, a sva vlast je u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića. Time su oštećeni građani koji ne mogu iskazati svoju političku volju.

Tekst nastao u saradnji s Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Böll. Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ni na koji način ne odražava stavove donatora.