EU donosi nove strategije o zdravstvu

Ovoga tjedna mađarsko predsjedništvo Europske unije organizira trodnevnu konferenciju o e-zdravstvu od kojega bi koristi trebali imati i europski građani i zdravstveni sustavi zemalja članica, priopćeno je iz Bruxellesa.
 
E-zdravstvo bi prije svega trebalo pomoći europskim građanima da dobiju učinkovitiju i održiviju skrb. Od njega bi također koristi trebali imati europski zdravstveni sustavi koji se suočavaju sa sve starijim stanovništvom, povećanjem broja kroničnih bolesti, nedostatkom liječnika i financijskih sredstava.
 
- Potencijal e-zdravstva u cilju bolje i održivije skrbi za svakog Europljana je ogroman. Očekujem da radna skupina kreativno razmotri moguće posljedice i mogućnosti digitalnog doba u smislu načina na koje primamo i dajemo zdravstvene usluge i upravljamo našim zdravstvom u godinama koje dolaze, rekla je u priopćenju europska povjerenica za
digitalnu agendu Neelie Kroes.
 
U sklopu konferencije u Budimpešti, te u okviru tjedna e-zdravstva koji traje od 10. do 12. svibnja, sastala se Radna skupina EU-a za e-zdravstvo čiji je cilj procijeniti ulogu informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija u zdravstvu i socijalnoj skrbi te
sugerirati načine da ICT ubrza inovacije u zdravstvu na dobrobit pacijenata, liječnika i općenito zdravstvenog sektora.
 
Radna skupina okuplja liječnike, predstavnike udruga pacijenata te predstavnike medicinske, farmaceutske i ICT industrije, pravne stručnjake i političare.
 
E-zdravstvo, smatra povjerenik za zdravstvo i potrošače John Dalli, može dati bolju skrb za više ljudi na održiviji i učinkovitiji način. Europa treba istražiti potencijale e-zdravstva kako bi se dobili konkretni rezultati za pacijente, smatra on.
 
Nedavna studija o e-zdravstvu pokazala je da bolnice još uvijek ne primjenjuju sav potencijal u smislu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
 
Više od 90 posto europskih bolnica povezano je na širokopojasni internet, 81 posto ih ima elektronske sustave podataka pacijenata, a 54 posto ima infrastrukturu za bežični pristup internetu, pokazali su rezultati istraživanja koje je provela Europska komisija.
 
Samo osam posto bolnica koristi sustav e-naručivanja koji služi pacijentima. 65 posto bolnica ima objedinjeni elektronski sustav podataka o pacijentima, ali samo 4 posto daje mogućnost pacijentima da imaju uvid u svoje elektronske podatke.
 
Trideset i devet posto bolnica koristi mogućnost videokonferencija za konzultacije među medicinskim osobljem bolnice i vanjskim stručnjacima.
 
Samo 30 posto bolnica koristi e-recepte za lijekove i to uglavnom za ljekarne u sustavu bolnica.  Postoje znatne zemljopisne, sustavne i organizacijske razlike među bolnicama u zemljama u kojima je provedeno istraživanje - u 906 bolnica tijekom 2010. u 27 zemalja EU-a, Hrvatskoj, Norveškoj i Islandu.
 
Nordijske zemlje predvode u e-zdravstvu, a velike, javne i sveučilišne bolnice generalno su naprednije od malih privatnih klinika u smislu ICT-a.
 
Hrvatska primjerice ima u 75 posto bolnica mogućnost video konferencija što imaju sve danske i švedske bolnice, a nema ni jedna u Slovačkoj i Sloveniji. Međutim, Hrvatska nema mogućnost bežičnog interneta ni u jednoj bolnici.