Cijena kvadrata stana u Stokholmu 7.700 eura

Švedska se suočava sa spekulativnim mjehurom na tržištu nekretnina. Cijene stambenog prostora su u julu na godišnjem nivou skočile deset posto, piše Tanjug.

To je najveće poskupljenje nekretnina u Švedskoj u protele četiri godine, piše list Figaro.

U centru Stockholma, cijena kvadratnog metra stambenog prostrora dostiže 7.700 eura što je 30 posto više nego u Helsinkiju.

U posljednjih deset godina cijena nekretnina u Švedskoj je porasla više od 100 posto, a zarade su u istom periodupovećane oko 33 posto. Prije deset godina Šveđanima je bilo potrebno oko pet prosečnih godišnjih plata za kupovinu kuće, a danas im je potrebno osam.

Stambene nekretnine su u Švedskoj najveći porast cijena pretrpjele u periodu od 2002. do 2007. godine. Tokom tog perioda cijena nekretnina je porasla 92 posto.

Cijene nekretnina u Švedskoj su za 20 posto više zbog spekulativnog mehura i tokom naredne godine trebalo bi da padnu 10 posto, smatraju stručnjaci u toj oblasti.

Svaki četvrti korisnik stambenog kredita u Švedskoj uspijeva da otplaćuje samo kamatu odlažući otplatu glavnice zajma. Njihova nesolventnost sve više zabrinjava švedsku centralnu banku, Riksbanku.

Guverner centralne banke Stefan Ingves najavio je da će od banaka zahtijevati da od svojih klijenta zatraže isplatu glavnice, a ne samo kamate.

Mjehur nekretnina sve više pogađa mlade Šveđane. U Stockholmu studenti nemaju više dovoljno sredstava da plate stanarine u centru grada. Firme sve rjeđe pronalaze stručnjake spremne da plate visoke kirije.

Švedski mjehur nekretnina nastao je zbog niske kamatne stope. Prošlog mjeseca, centralna banka je smanjila referentnu kamatnu stopu više nego što je predviđeno na 0,25 posto primoravajući banke da ponovo snize kamatne stope na hipotekarne kredite. Pritisak raste u zemlji kako bi kamatne stope bile svedene na nulu.

Za razliku od Velike Britanije koja je odlučila da se oslobodi spekulativnog mjehura, Švedska, čini se, nije spremna da pooštri svoju monetarnu politiku. Stručnjaci smatraju da će Riksbanka sačekati dok privredni rast realno ne poraste kako bi mogla da reaguje.

U drugom tromjesečiju ove godine, švedski privredni rast iznosio je 0,2 posto na kvartalnom nivou odnosno 1,9 posto na godišnjem nivou. Početak godine nije bio sjajan a nezaposlenost je dostigla osam posto, što je za ovu zemlju visoka stopa.

Među razvijenim zemljama Švedska ima najjeftinije hipotekarne kredite. Stopa rasta stambenih kredita iznosi osam posto na godišnjem nivou, a kreditna zaduženost građana je duplo veća u odnosu na zemlje kao što su Danska, Engleska ili SAD.

Rastu cijena nekretnina doprinijeli su uglavnom Norvežani koji su u pograničnim regijama kupovali nekretnine ne pitajući za cijenu. Kupci iz Norveške činili su 80 posto stranih investitora u sektoru nekretnina. Ostali kupci su bili uglavnom iz Danske i Njemačke, koji su najčešći strani vlasnici švedskih nekretnina.