Zločin u prijedorskom selu Briševo: Porodice ubijenih Hrvata na pravdu čekaju 34 godine

Na suđenju za jedan od najvećih zločina 1990-ih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini pred Sudom BiH nema pomaka već duže vrijeme, upozorio je danas, 25. jula, u Briševu Zdravko Marijan iz Udruge "Dom Briševo, Dobri" za Detektor istaknuvši da obitelji žrtava ne mogu biti zadovoljne dosadašnjim tijekom postupka.
 
Prema podacima ovog portala, koji prati procesuiranje ratnih zločina, zadnje sudsko ročište za Briševo održano je 2024. godine.

Marijan je to rekao u povodu komemoracije 34. godišnjice zločina u hrvatskom selu Briševu kod Prijedora koji su nad hrvatskim civilima počinile agresorske srpske jedinice na početku rata.

Pripadnici srpskih vojnih i paravojnih jedinica 24. i 25. jula 1992. napali su hrvatsko selo i ubili desetke civila, među kojima žene, djecu i starce. Prema podacima Banjolučke biskupije, ubijeno je 67 Hrvata. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a među stradalima bili su čitave obitelji Matanović, Atlija, Dimač i Barišić. Prije rata u Briševu je živjelo oko 400 Hrvata, a nakon progona i ratnih razaranja nitko se od njih nije trajno vratio u selo.

Za zločine počinjene u Briševu Tužilaštvo BiH je 2023. godine optužilo pet bivših zapovjednika i pripadnika srpskih snaga Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića te Veljka Brajića, koje se tereti za ratne zločine protiv civila. U međuvremenu je Brajić preminuo, a sudski postupak protiv Taranjca odvojen je.

O napadu na Briševo pred Haškim sudom svjedočio je i prijedorski Hrvat Ivo Atlija na suđenju zločincu Radovanu Karadžiću, koji je bio optužen za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, kao i na suđenjima drugim visokim ratnim dužnosnicima bosanskih Srba. Atlija je opisao granatiranje sela, ubojstva civila i progon hrvatskog stanovništva s područja Prijedora. Među ubijenima bio je i njegov otac.

Zločin u Briševu utvrđen je u nekoliko presuda pred ICTY-jem kojima su pravomoćno uz Karadžića, osuđeni i ratni načelnik Prijedora Milomir Stakić i visoki politički dužnosnik Radoslav Brđanin.