Zlatko Lagumdžija: "Ubijanja se nastavljaju, ne oružjem, već riječima i poricanjem genocida"

U utorak, 10. decembra 2024. godine, u New Yorku počinje 9805 sastanak u Vijeću sigurnosti Ujedinenih nacija.

Tematska debata organizovana od strane kancelarije specijalnog savjetnika, a tema je polugodišnji izvještaj za Vijeće sigurnosti o rezidualnom mehanizmu sudova u Haagu za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.

Na sjednici će se danas obratiti Serge Bramertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, sutkinja Gatti Santana, Bosna i Hercegovina, Ruanda, Srbija i Hrvatska.

Ispred Bosne i Hercegovine, obratio se prof. dr. Zlatko Lagumdžija, koji je rekao da:

"Dozvolite mi da zahvalim predsjednici Mehanizma, sudiji Gatti Santana, i tužiocu, g. Sergeu Brammertzu, na njihovim izlaganjima i informacijama koje su nam danas pružili. Započinjemo razmatranje njihovih procjena i izvještaja o napretku, koji su dostavljeni prije ovog sastanka.

Kao što je sudija Santana ispravno istakla u jednom od svojih prethodnih izlaganja, proces pravde ne završava se izricanjem konačnih presuda. Iako glavna odgovornost za postizanje pravde za žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida počinjenih u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sada primarno leži na nacionalnim tužilaštvima, rad Mehanizma, čak i dok smanjuje svoje funkcije, ostaje ključan za mir, pravdu i pomirenje kroz proces izlječenja.

Ostajemo posvećeni podršci tekućem radu Mehanizma, posebno onim funkcijama koje su ključne za to da ovaj čitav proces dođe do potpunog završetka, a njegova kredibilnost i naslijeđe budu pravilno očuvani i sačuvani. Smatramo da je njegov kontinuirani angažman na izvršenju kazni i pitanja arhiva od suštinske važnosti, ali najvažnije je to što i dalje računamo na Mehanizam za dodatnu pomoć u nacionalnim procesuiranjima."

"Pratimo da su postignuti dogovori o konkretnim koracima naprijed unutar mehanizama saradnje, uključujući i u pogledu prenosa predmeta koji se odnose na nedostupne osumnjičene i optužene iz Bosne i Hercegovine u druge zemlje regiona. Ipak, još uvijek nismo svjedoci realizacije tih dogovora, jer je dosadašnji bilans ratnih zločina u nekim zemljama regiona daleko od zadovoljavajućeg. Potreban je mnogo veći napor od praznih obećanja o posvećenosti prihvatanju i procesuiranju takvih slučajeva kako bi se ostvarila pravda i ojačala regionalna saradnja i pomirenje", rekao je Lagumdžija. 

Oštro je komentirao i samu terminologiju koju je predstavnica Srbije koristila u zvaničnom obraćanju:

"Ako bismo trebali komentirati zahtjev Srbije i njenu spremnost da izvrši kazne zatvora izrečene od strane ICTY-a i Mehanizma na svom teritoriju, trebamo se prisjetiti obrazaca u kojima optuženi i optuženi slobodno šetaju Srbijom. Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Novak Đukić, Mirko Vručinić, Milomir Savčić. Lista se nastavlja.

I iznova, Srbija propušta prilike da se suoči sa svojom prošlošću i pruži iskrenu ruku pomirenja svojim susjedima. Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja je trebala odati počast žrtvama i formalno priznati sudske odluke, trebala je biti prilika za zajednički postupak, a ne nacionalističke narative i reviziju historije.

Nažalost, danas smo ponovo čuli od predstavnika Srbije koji je genocid u Srebrenici 1995. nazvao "srebreničkim događajem".

Poštovane kolege, svi znamo da je genocid u Srebrenici 1995. presuda ICTY-a kao najstrašniji zločin koji je nazvan genocidom. Nije to bio "događaj", poput neke saobraćajne nesreće s tragičnim posljedicama."

Na kraju, zaključio je sa "žalimo da u ovim slučajevima ubijanja se nastavljaju, ne oružjem, već riječima i poricanjem, te nedostatkom žaljenja. 

"Prije 30 godina, ovaj Savjet je bio inovativan i hrabar u donošenju neviđenih koraka koji su zauvijek transformirali pejzaž međunarodne pravde i omogućili napredak međunarodnog prava kroz značajan broj presuda o genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima.

Nema povratka na taj odlučujući trenutak za pravdu, niti se može zaustaviti njegov napredak. I moramo ostati čvrsti i spriječiti da bude narušen, uprkos sramotnim pokušajima da to učine.

Ako ništa drugo, onda zbog same činjenice da su u samom jezgru gotovo svih pitanja na dnevnom redu Savjeta masivna kršenja ljudskog života. Žene, djeca i nevini ljudi gledaju u ovu Dvoranu s nadom u zaštitu, spasenje, s nadom u pravdu.

Vi nosite teret da ispunite svoje obaveze, svoje obaveze i svoju dužnost, a ne da ih potkopavate.
Možda će ovo biti odbačeno za neke. Ipak, smatrali smo da je obavezno napomenuti, znajući da nas ima dovoljno koji se brinu o budućem radu Mehanizma kao još jednom kamenu u zidu međunarodnog prava kao i svih pravosudnih institucija i sudova ustanovljenih od strane Ujedinjenih nacija", naveo je Lagumdžija. 

"Osjećam se da ima dosta nas koji brinemo za budućnost mehanizma, internacionalni zakon i jurisdikcijske zgrade kao ova od Ujedinjenih nacija"