Završen sastanak u Briselu: Obratili se Borrell, Krišto i Varhelyi; EU poslala žestoku poruku Dodiku

U Briselu je danas održan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela Bosne i Hercegovine i EU-a i zaduženo je za praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ti sporazumi su namijenjeni za zemlje zapadnog Balkana s ciljem da ih pripremi i približi članstvu u EU-u.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje čine predstavnici država članica i Komisije s jedne strane i predstavnici Bosne i Hercegovine s druge strane. Nakon sjednice, javnosti su se obratili visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, te europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi.

Josep Borrell

Borrell je na početku istaknuo kako su mnogi mislili "prošle godine da nije bilo moguće napraviti ovakav napredak, s obzirom na političke blokade u zemlji".

"Danas smo uspjeli jer je zemlja uspjela da e od političkog zaustavljanja prebaci u situac političkih mogućnosti. Od decemba BiH ima status zemlje kandidatkinje, zamislite koliko je velika prilika upravo to... i ta prilika treba da se iskoristi. Očekujemo brzu implementaciju reformi i prilagođavanje evropskim standardima.

Naravno, očekivanje je da će naši partneri bez oklijevanja iskoristiti ovaj trenutak i da će napredovati u onome što moraju ostvariti na evropskom putu. I upravo smo o tome danas razgovarali", rekao je.

Pohvalio je napore Vijeća ministara pod vodstvom Borjane Krišto, "što je dijalog konstruktivan, što se ubrzavaju evropske reforme i što se poduzimaju koraci raznih vrsta na nivou zemlje".

"Sad ste na 94 posto usklađenosti, što je skoro potpuno, ali to ne može biti samo deklarativno, nije samo iskazivanje lijepih želja. Usklađivanje je suštinska implementacija i moramo sačekati implementaciju", kazao je, a onda je komentirao odluke koje su nedavno donesene u bosanskohercegovačkom entitetu RS:

"One su suprotne perspektivi zemlje u EU i taj entitet dalje izoliraju. Potkopavanje ustavnog poretka mora odmah da se završi. Takvi postupci, ako se nastave, mogli bi imati ozbiljne posljedice. Provokativna retorika i aktivnosti koje vode ka podjeli, potkopavanje ustavnog poretka, te slavljenje osuđenih ratnih zloinaca, mora da se zaustavi. U Europi nema mjesta za one koji se bave takvim stvarima."

Kasnije je na pitanje novinara da pojasni 'ozbiljne posljedice' odbio precizirati o čemu je riječ, te je istaknuo:

"Osuđujem neodgovorne secesionističke izjave - svi znaju na koga mislim. Kada tražim da se suzdrži od retorike podjela, ja nisam rekao RS, ja sam rekao svi u BiH. I, naravno mi imamo kapaciteta za reakciju ako se situacija pogorša - imamo instrumente na raspolaganju, ali nećemo ih koristiti ako nije neophodno. O tome, tim mjerama, će odlučiti zemlje članice. Moja uloga je da apeliram na lidere da rješevaju probleme kroz dijalog. Osudili smo odluke NSRS jer je to odstupanje od očekivanja koje imamo od toga što smo BiH dodijelili status kandidata. Ipak, naša uloga je da tražimo dijalog i tražimo od svih da rade na tome da se BiH približi EU."

Naglasio je kako smatra da ljudi u bih zaslužuju napredak ka EU, kontinuiran, a ne krize i izolaciju.

"Možda to odgovara pojedinim političkim liderima, ali pozvali smo sve, zaista sve, da se uključe u dijalog i to i sad radimo - pozivam sve lidere u BiH da energiju usmjere ne na podjele već na zajednički imenitelj pridruživanja EU. Od toga će najviše koristi imati ljudi BiH, i zemlja u cjelini", rekao je Borrell, podcrtavši važnost 14 ključnih prioriteta koje moramo ispuniti da bismo pristupili otvaranju pregovora. 

Remizirao je da EU podržava evropsku perspektivu zemlje kao jedinstvene, ujedinjene i suverene BiH i čvrsto su uz BiH na putu ka Evropskoj uniji, ali "posao se mora uraditi": "Politički akteri u zemlji to moraju da urade. Mi iz Brisela ne možemo puno, to morate vi da radite. Vi snosite odgovornost da ne iznevjerite svoj narod."

Borjana Krišto

Zatim se obratila Borjana Krišto (HDZ), koja je, vrijedi napomenuti, u nekoliko navrata istakla "legitimno predstavljanje".

Kazala je Krišto kako su danas imali otvoren, konstruktivan i partnerski dijalog između institucija EU i BiH, te da su otvorili brojne teme koje se nalaze na putu BiH ka EU, kako bismo u potpunosti proveli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Navela je kako su otvorili političke, ekonomske kriterije i evropske standarde, te pitanja predpristupne pomoći

"Razmotrili smo sve ono što je fokus rada Vijeća ministara kada jhe riječ o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta te smo detaljno informirali EU šta je BiH uradila po tom pitanju. Naši napori su pozdravljeni, ali ipak još puno toga konkretnog moramo uraditi; donijeli smo inicijative i odluke, ali one trebaju zaživjeti i treba ih implementirati.

Uz sve izazove koje BiH ima, kao složena zemlja izazova - osobno sam iznijela stav da dijalog, međusobno uvažavanje i poštivanje ustavnih nadležnosti može dovesti do napretka i ostvarenja cilja ka EU", poručila je čelnica Vijeća ministara.

Naglasila je potom "legitimno predstavljanje konstutivnih naroda", te istakla očekivanja da će se provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava kako bi se otklonio svaki vid diskriminacije prema svakom pojedincu.

"Kada bismo to proveli, a to nas trenutno opterećava, mogli bismo puno više. Ipak, očekujem da ćemo i to okončati u skorom vremenu - formirane su radne grupe koje rade na izmjeni izbornog zakonodavstva, jer se na to vladajuća koalicija obavezala. Stoga, želim reći da takvim iskorakom stvaramo pretpostavke za provedbu svih temeljnih ljudskih prava", stava je Krišto.

Zahvalila je na svemu što EU čini za BiH, a posebno na paketu energetske podrške - pomoći najugroženijim domaćinstvima.

Oliver Varhelyi

Nakon Krišto govorio je Varhelyi koji je otkrio kako je ključna tema na današnjem sastanku bila kako ubrzatu rezultate u radu na 14 ključnih prioriteta. "Oni su apsolutni kriterij koji BiH mora ispuniti."

Međutim, i on smatra da se u proteklih manje od godinu dana uradilo nešto što je djelovalo nemoguće: "Mnogi su mislili da je to što čeka BiH u budućnosti, u nekim godinama koje dolaze. Mi smo dokazali da je to moguće danas, jer je BiH bitna Evropi, i BiH i njeno stavnoništvo. BiH je neophodni dio EU i upravo zato je kandidatski status nešto što bi trebalo da dâ jasnu poruku - da je ovo za narod BiH. Da je ovo evropska ponuda za BiH. Izbori su pokazali riješenost naroda BiH, jer su oni na vlast doveli političko liderstvo koje je napravilo nove vlasti na svim nivoima, usvojeni su budžeti, sve se radilo brzinom koju dugo nismo vidjeli.

Imamo sve preduslove da BiH počne ispunjavati obećanja i sad je vrijeme da vidimo šta se radi na 14 ključnih prioriteta. Potpuno je jasno šta treba da se uradi i drago mi je što sam imao priliku da čujem šta je već urađeno. Vidimo pozitivne promjene i rezultate, ali proces odsad pa nadalje se mjeri po učinku, rezultatima i sa zaslugama", naglasio je on.

Rekao je kako Europa želi da vidi da ne daje rezulate samo vlada, već i parlament: "Jer pred parlamentom su neke vrlo bitne odluke - integracija pravosuđa, sukob interesa, borba protiv pranja novca, zakon protiv torture... to su brojne stvari koje dugo čekaju na usvajanje. Sad trebamo da vidimo da novo politčko rukovodstvo daje rezultate i u ovom dijelu. Zato se nadamo i da će ustavne i izborne reforme ponovo doći na dnevni red. Ovaj put zaista hoćemo vidjeti saglasnost po ovom pitanju. To su reforme spram kojih mjerimo napredak.

U oktobru dolazi godišnji paket proširenja i mnoge stvari možemo unijeti tu ako su se ostvarile. Sad je ključni trenutak za udvostročiti napore. Fokus se mora usmjeriti na ono što zemlju vodi naprijed, jer mi mislimo da je evropski program jedini program za BiH koji može da stvori pravu dobit za ljude, za zemlju, ali i za poslovnu zajednicu. To je plan koji daje dugoročni prosperitet i sigurnost i napredak za zemlju i za cijelu regiju", zaključio je on.