Zaposlenici institucija BiH ne rade zbog hakerskog napada: "Danima ne smijemo paliti računare"

Problemi prouzrokovani hakerskim napadom na pojedine institucije BiH još nisu oklonjeni, zbog čega nekoliko hiljada zaposlenih već nekoliko dana ne radi praktično ništa, a još nije poznato koliko će to trajati i kolika je šteta prouzrokovana tim napadima.

Ono što je činjenica jeste da zaposleni u parlamentu BiH, Vijeću ministara BiH, Predsjedništvu BiH i još nekim institucijama nemaju pristup računaru i internetu, a u cijelu priču umiješali su se i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA), SIPA, Federalna uprava policije i Tužilaštvo BiH.

"Već danima ne smijemo paliti računare. Prvo je zabranjeno da se računari pale u Parlamentu BiH, a onda i kod nas. Snalazimo se kako znamo, mejlove šaljemo s privatnih naloga, onaj ko ima laptop nešto uradi, ali nije to to, nemamo pristup bazama, dokumentima i sve stoji. Najgore je što niko ne govori koliko će to trajati i kolika je šteta napravljana", ispričao je za "Nezavisne novine" jedan od zaposlenih u institucijama BiH.

Nezvanično, Nezavisne novine saznaju da je najviše stradao Parlament BiH, čija veb-stranica ne radi još od 9. septembra, međutim, još niko se nije izjasnio zvanično o čemu se zapravo radi, odnosno kolika je šteta i da li su u opasnosti podaci i dokumeni koji su bili pohranjeni na računare, a među kojima ima i onih s oznakom tajnosti.

"Počeli smo polako dizati neke servise i neće to dugo trajati. Čiste se mašine i ne mogu reći do kada će trajati. Ovo je dosad najozbiljniji napad i nismo jedini napadnuti. Tu su i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH. Istraga je u toku i cijela bezbjednosna struktura je uključena. Nije izgubljen nijedan podatak koliko je nama poznato jer smo imali jake bekape", rekao je za "Nezavisne novine" Zlatko Vukmirović, šef Službe za informisanje Parlamenta BiH.

Ono što je činjenica jeste da se još ne zna ko je izvršio hakerski napad na institucije BiH i s kojim ciljem, ali kako je rečeno u nekoliko nezvaničnih razgovora, ovaj napad pokazao je svu ranjivost informacionog sistema u Bosni i Hercegovini, u koji se već godinama vrlo malo ulaže.