Verbalni obračun u Predsjedništvu BiH nakon sastanka sa Costom: Sukobili se Bećirović i Cvijanović

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je danas u Sarajevu, nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom, da je od ključnog značaja da imenovanje novog visokog predstavnika bude provedeno na isti način kao i dosad, odlukom Vijeća za implementaciju mira (PIC), uz očuvanje punih nadležnosti i mandata te institucije.

Istakao je da bi svako drugačije rješenje ili eventualno slabljenje ovlasti visokog predstavnika predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost zemlje, naglašavajući da OHR ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Bećirović je podsjetio da je međunarodna zajednica imala ključnu ulogu u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je već krajem 1995. godine bilo jasno da bez institucije visokog predstavnika ne bi postojala efikasna instanca za otklanjanje opstrukcija, blokada i pokušaja urušavanja sporazuma.

"Dejtonski sistem je, nažalost, opterećen brojnim mehanizmima etničkog veta i njihovim zloupotrebama, zbog čega je prisustvo visokog predstavnika i dalje nužno", istakao je Bećirović.

Upozorio je da bi u aktuelnom vremenu velikih globalnih potresa svako slabljenje OHR-a, kao čuvara međunarodnog mirovnog sporazuma, moglo imati dalekosežne posljedice, uključujući ugrožavanje mira i stabilnosti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u širem evropskom kontekstu.

"Ako se to dozvoli, moglo bi destabilizirati i ostatak Evrope. To moramo prepoznati na vrijeme", naglasio je.

Govoreći o političkim odnosima unutar zemlje, Bećirović je kazao da rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno pokazuje svoje ciljeve, uključujući, kako je naveo, podrivanje ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma, zahtjeve za ukidanje OHR-a i stvaranje pretpostavki za secesiju.

Prema njegovim riječima, svako slabljenje nadležnosti i mandata OHR-a značilo bi direktnu podršku takvim politikama, koje je ocijenio destruktivnim i antidejtonskim, te poručio da se to ne smije dozvoliti.

Bećirović je naveo i da je tokom sastanka s Costom ponovno potvrđeno da su članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

Smatra da je u protekle tri godine ostvaren određeni napredak na putu ka EU, ali da ukupna dinamika integracija i dalje nije na potrebnom nivou.

"Nažalost, i dalje se suočavamo sa stalnim opstrukcijama i blokadama evropskog i evroatlantskog puta Bosne i Hercegovine", rekao je.

Kao glavni faktor zastoja izdvojio je politiku aktuelnog rukovodstva entiteta Republika Srpska, za koju tvrdi da je proruska i antievropska, navodeći da takva politika blokira reformske procese i udaljava BiH od evropskih integracija.

Dodao je da rukovodstvo RS, kako je rekao, slijedi direktive iz Moskve i pokušava uskladiti svoju politiku s tim centrom, umjesto s Briselom, što je, prema njegovoj ocjeni, suprotno interesima Bosne i Hercegovine i njenim strateškim opredjeljenjima.

S druge strane, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović demantovala je Bećirovića i izjavila da razgovori nisu bili fokusirani na NATO integracije, već isključivo na evropski put Bosne i Hercegovine i naredne korake u tom procesu.

Istakla je da posjetu predsjednika Evropskog vijeća vidi kao priliku za razgovor o pitanjima vezanim za napredak BiH ka članstvu u Evropskoj uniji, naglasivši da je to bio i ključni fokus današnjeg sastanka.

Govoreći iz perspektive RS, Cvijanović je kazala da ovaj entitet podržava inicijativu za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), ocijenivši da je, kako je navela, tri decenije nakon završetka rata prošlo vrijeme da "neizabrani strani predstavnici" donose odluke umjesto domaćih institucija.

Navela je i da, prema njenom stavu, OHR ne predstavlja garanciju opstanka niti sigurnosti Bosne i Hercegovine, te da takva uloga ne proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma na način na koji se danas tumači.

Cvijanović smatra da stabilnost i opstanak Bosne i Hercegovine mogu biti osigurani isključivo kroz djelovanje domaćih institucija, konstitutivnih naroda, drugih građana i, kako je naglasila, kroz unutrašnji dijalog.